Kako Bowhead Kitovi PostižU Izuzetnu Dugovječnost bez Raka
Živjeti vječno može biti izazovno, posebno u kontekstu raka. Naime, općenito govoreći, što duže organizam postoji na ovom svijetu, to je veći rizik od razvoja genetskih mutacija koje mogu dovesti do bolesti. Međutim, neka hrabra stvorenja, poput bowhead kitova, prilagodila su se kako bi prevladala ovu prepreku, postajući jedne od najdugovječnijih vrsta na Zemlji. No, čini se da je evolucijska prilagodba koja im je omogućila takvu dugovječnost također imala neke neželjene posljedice, uključujući neuobičajeno male testise.
Bowhead Kitovi i Njihova Dugovječnost
Bowhead kitovi (Balaena mysticetus) mogu živjeti više od 211 godina, a nedavna preprint studija pokazala je da mogu uživati u svom starijem uzrastu bez straha od raka, zahvaljujući jedinstvenoj vrsti dupliciranja gena koja usporava diobu stanica. Ova genetska karakteristika je vjerojatno jedna od mnogih koja doprinosi njihovoj dugovječnosti. Međutim, istraživači su sugerirali da bi ova specifična mutacija mogla biti najznačajnija.
Petoov Paradoks: Misterij Dugovječnosti
Petoov paradoks je naziv za zagonetni fenomen koji promatramo kada životinje, poput kitova i slonova, dožive neobično visoku starost bez razvoja raka. Procjene sugeriraju da je rizik od razvoja raka među ljudima tijekom života jedan od dva, što čini Petoov paradoks izvorom znatiželje i zavisti za našu vrstu.
Istraživanje Dugovječnosti Kitova
Tim istraživača sa Sveučilišta u Buffalo, New York, odlučio je proučiti dugovječnost bowhead kitova koristeći evolucijsku genomiku i comparativnu eksperimentalnu biologiju. Njihova analiza otkrila je da bowhead kitovi smanjuju rizik od stvaranja tumora usporavanjem diobe stanica, dajući svakoj stanici više vremena za popravak šteta prije nego što nastavi proizvoditi nove stanice koje bi mogle biti genetski kompromitirane.
Za to je zaslužan gen poznat kao CDKN2C, koji se vjerojatno pojavio prije 4 do 5 milijuna godina nakon što su se bowhead kitovi odvojili od desnatih kitova. No, gdje CDKN2C daje, čini se da također uzima: dupliciranje gena ima negativan učinak na mušku plodnost, jer utječe na proizvodnju sperme i smanjuje veličinu testisa. U bowhead kitova, testisi teže samo 200 kilograma, što u usporedbi s testisima desnatih kitova, koji teže oko 1,000 kilograma, izgleda prilično sitno.
Zaključak
“Bowhead kitovi su izvrstan model za istraživanje evolucije dugog života jer su blisko povezani s vrstama koje imaju puno kraće životne cicle,” zaključili su autori studije. “Naši eksperimenti ukazuju da bi CDKN2CRTG mogao regulirati stanični ciklus i doprinijeti poboljšanom popravku oštećenja DNA. Ovi podaci sugeriraju da su bowhead kitovi razvili svoju izuzetno dug životni vijek barem dijelom putem dupliciranja gena CDKN2C, što može smanjiti rizik od razvoja raka tijekom života.”
Ova fascinantna saznanja ističu nevjerojatne prilagodbe prirode i otvaraju pitanja o tome kako možemo naučiti iz ovih evolucijskih mehanizama kako bismo poboljšali zdravlje i dugovječnost ljudskih bića.