Dok se ostatak svijeta zagrijava, “Sjevernoatlantska rupa za zagrijavanje” postaje još hladnija

Iznenađujuća Hladna Pika u Sredini Globalnog Zagrijavanja

Možda zvuči kontradiktorno, ali dok se svijet zagrijava, jedan dio planeta postaje znatno hladniji. Ova neobičnost se događa u području koje se proteže od Grenlanda do Irske, poznatom (čak još kontradiktornije) kao Sjevernoatlantska rupa zagrijavanja (NAWH). NAWH – također poznata kao “hladni blob” – pojavljuje se na globalnoj karti topline kao anomalna plava mrlja u moru narandžastih i žutih tonova.

Hladni Blob nasuprot Globalnom Zagrijavanju

Iako se prosječne temperature oceana povećavaju zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim aktivnostima, NAWH se suprotstavlja ovom trendu i pokazuje obrazac hlađenja. Klimatski znanstvenici sada predviđaju da će promjena vjetrova utjecati na ocean i pojačati ove hlađenje obrasce oko 2040. godine. “Iako globalno zagrijavanje traje, ovo područje se hladi i očekuje se da će se i dalje hladiti,” izjavila je Kay McMonigal, glavna autorica i asistentica na Sveučilištu Aljaska Fairbanks, na Fakultetu za ribarstvo i oceanografiju.

Modeli i Predviđanja Klimatskih Promjena

McMonigal i njen tim došli su do ovog zaključka korištenjem računalnog modeliranja koje je proizvelo dva scenarija – u jednom su promjene vjetra utjecale na oceanske struje, a u drugom nisu. Modeli su koristili povijesne podatke od 1850. do 2014. godine i temeljili se na umjereno-visokom scenariju u smislu budućih emisija stakleničkih plinova. (Ovo nije najgori scenarij, ali i dalje nije dobar.) Dok vjetrom vođena oceanizacija u početku nije utjecala na zagrijavanje, klimatski znanstvenici su primijetili promjenu koja će se predvidjeti oko 2040. godine, kada će slabiji vjetrovi pogoršati hlađenje smanjenjem razine oceanske miješanja.

Posljedice Vjetrova na Temperaturne Razlike

Prema modelu, ovo razdoblje hlađenja trajat će do otprilike 2070. godine. More i oceani su neprestano miješani plimama, vjetrovima i pokretima morskih bića. Ovo miješanje uzrokuje da se topla voda iz dubine diže prema površini, stvarajući efekt zagrijavanja. Međutim, nježniji vjetrovi će značiti da manje tople vode iz dubine dolazi do površine, što rezultira hladnijim temperaturama površinske vode. Ova hladnija voda će se prenositi oceanima prema okolnim područjima, šireći učinak hlađenja na širu regiju.

Utjecaj na Vremenske Uvjete u Europi

Prema istraživačima, temperature unutar Sjevernoatlantske rupe zagrijavanja mogu utjecati na sjevernoatlantski strujni sustav i značajno utjecati na oborine i temperature u širem području – posebice u Europi. “Postoji mnogo posljedica po vrijeme, posebno u Europi,” izjavila je McMonigal. “Ako želimo uspješno predvidjeti stvari, trebamo uzeti u obzir vjetrove.”

Zaključak

Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Climate i ističe važnost uzimanja u obzir utjecaja vjetrova na klimatske modele kako bi se osigurala maksimalna točnost predviđanja. U svijetu gdje se klimatske promjene sve više osjećaju, razumijevanje ovih fenomena postaje ključno za pripremu i planiranje budućnosti.

Total
0
Shares
Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Previous Post

Ovo je najuzbudljivija glasina o značajci iOS 26 na WWDC 2025, prema vama

Next Post

Tvrtke se utrkuju u AI agente, ali sada su oprezne zbog sklonosti sigurnosnim problemima

Related Posts