Razumijevanje svijesti: Ključna prekretnica znanosti i filozofije
Razumijevanje svijesti predstavlja sveta grail kako znanosti tako i filozofije, jer leži u osnovi ne samo vašeg osobnog iskustva, već i svakog društvenog poduhvata. Mi smo ljudska bića i svjesni smo. No, što je zapravo svijest i kako ona nastaje? Neuroznanstvenik dr. Anil Seth ima zanimljiv pristup pokušavajući objasniti što sve to znači. U privlačnom i informativnom videu, dr. Seth tvrdi da naš mozak “halucinira” sve što osjetimo, a upravo odatle dolazi svijest. Ova ideja je vruće raspravljana tema koja se dotiče složene zamke našeg razumijevanja svijesti.
Što su qualia?
Prvi koncept s kojim se moramo upoznati je qualia. Qualia su subjektivne osobine iskustava. Primjeri uključuju:
- Okus ukusne pizze
- Bol nakon udarca nožnim prstom o onaj dosadni stolić
- Kako plavetnilo neba izgleda
Dr. Kai Hamburger i Katharina Graben prethodno su pisali u časopisu Perception o sličnostima i razlikama između iluzije, halucinacije i svjesnosti. Od Descartesovog “Cogito Ergo Sum” (Mislim, dakle postojim) do filma Matrix redateljica Lane i Lilly Wachowski, svijest i ideja o jastvu ostaju neupitne. No, možda je ostatak stvarnosti samo halucinacija koju dijelimo s drugima.
Halucinacije i percepcija
Pristup dr. Setha započinje upravo s definicijom iluzije i halucinacije, kao i ograničenjima naše percepcije. Sve qualije svode se na električne impulse, od naših osjetilnih organa do središnjeg živčanog sustava. Ako smatramo da je naš mozak sjedište naše svijesti, tada su naša iskustva neizravna, već posredovana kroz biološke procese našeg tijela. Dr. Seth objašnjava: “Percepcija – shvaćajući što je prisutno – mora biti proces informiranog nagađanja u kojem mozak kombinira te osjetilne signale s prethodnim očekivanjima ili vjerovanjima o svijetu kako bi formirao svoje najbolje nagađanje o uzrocima tih signala. Mozak ne čuje zvukove niti vidi svjetlost. Ono što percipiramo je njegovo najbolje nagađanje o onome što je vani u svijetu.”
Percepcija kao kontrolisana halucinacija
Neuroznanstvenik pokazuje mnoge senzorne iluzije koje nas zaista tjeraju da preispitamo što je stvarno. To nam također pruža uvid u način na koji naš mozak djeluje. Dr. Seth objašnjava kako percepcija u ovom trenutku također može biti vrsta halucinacije, ali kontrolirane halucinacije u kojoj su mozakove predikcije umanjene osjetilnim informacijama iz svijeta. “U očigledu, svi stalno haluciniramo, uključujući i sadašnjost. Kada se složimo o našim halucinacijama, imenujemo to stvarnošću,” kaže dr. Seth.
Impikacije dr. Sethovog pristupa
Njegov pristup temelji se na našem biološkom mehanizmu, što ima tri važne implikacije:
- Ideja “mislim, dakle postojim” možda nije tako čvrsta kao što se čini.
- Ako je biologija ključna, ne možemo jednostavno prebaciti naš mozak u računalni sustav.
- Naša svijest mogla bi biti samo mali dio onoga što svijest stvarno jest i oblika koji možda postoje.
Zaključak
Razumijevanje svijesti i naše percepcije vanjskog svijeta otvoreno je polje za istraživanje koje još uvijek čekaju na odgovore. Dr. Anil Seth na fascinantan način preispituje naše pretpostavke o tome što je realno, pozivajući nas da neprestano istražujemo granice ljudske svijesti. Ove ideje ne samo da mijenjaju naš pogled na sebe, već i na cijeli svijet oko nas.
Za više informacija, pogledajte cijeli video ispod.
