Utrka s evolucijom: Novi izazovi u borbi protiv malarije
Uvod
Ljudi se konstantno suočavaju s evolucijskom utrkom protiv patogena. Troše godine na razvoj lijekova kao što su antibiotici i antivirusni lijekovi, samo da bi se otkrilo da otpornost na njih brzo raste. Slična situacija se događa i kada se borimo s problematičnim korovima uz pomoć herbicida ili s štetočinama koje uništavaju usjeve uz pomoć pesticida. Nedavno, ljudima je nanesen još jedan ozbiljan udarac s pojavom hibridne komarčne vrste koja je otporna na insekticide korištene na tretiranim mrežama protiv komaraca.
Izazov s hibridnim komarcima u Maliju
Ovaj zabrinjavajući slučaj odvija se u Maliju, zapadnoj Africi, gdje se već dugi niz godina bore s malarijom. Malarija se prenosi preko komaraca i smatra se bolešću koju je moguće spriječiti, a potencijalno i iskorijeniti. Od 2000. godine, globalna stopa smrtnosti od malarije smanjila se za 47%, dok je u Africi taj postotak čak 54%.
Učinak tretiranih mreža
Jedan od glavnih razloga ovog poboljšanja je korištenje mreža protiv komaraca tretiranih insekticidima, koje učinkovito sprječavaju ubode. Svake godine stotine milijuna ovih mreža dostavlja se u Mali, gdje su postigle izvanredan uspjeh. No, nažalost, 2006. godine situacija s malarijom u Maliju počela je naglo pogoršavati.
Otpornost komaraca na insekticide
Znanstvenici su primijetili da se vrsta komaraca koja prenosi malariju, Anopheles coluzzi, sve više razvija otpornost na insekticide. U potrazi za odgovorima, istraživači su analizirali DNA ove vrste i druge vrste malarijskih prenosioca, Anopheles gambiae. Kako je opisano u Proceedings of the National Academy of Sciences, otkrili su da su mutacije koje uzrokuju otpornost u A. coluzzi iste one varijacije gena koje su prije bile pronađene samo u A. gambiae.
Neobični mehanizmi evolucije
Ovo je bila neobična pojava s obzirom na to da se ove vrste obično ne razmnožavaju zajedno, a hibridi najčešće umiru bez reprodukcije. Međutim, postalo je jasno da su se mutacije u A. coluzzi počele pojavljivati u trenutku kada su se te dvije vrste počele ukrštati. Štoviše, pojavljivanje ovih hibrida čini se da se poklapa s uvođenjem mreža natopljenih insekticidima.
Važnost novih kontrolnih strategija
Iako korelacija ne može dokazati uzročno-posljedičnu vezu, prikazani dokazi sugeriraju da su mreže protiv komaraca značajno utjecale na hibridizaciju između dvije različite vrste, što je na kraju dovelo do pojave “super” otpornijih hibridnih komaraca. Kako ističe vodeći istraživač, Gregory Lanzaro, “Promjena koju je napravio čovjek u okolišu—uvođenje insekticida—izmijenila je evolucijsku povezanost između dviju vrsta, u ovom slučaju uništavanje reproduktivne izolacije koja ih razdvaja.”
Završna misao
Međutim, ovo ne bi trebalo odbiti ljude od korištenja mreža natopljenih insekticidima, jer su spasili tisuće, pa čak i desetke tisuća života samo u Maliju. Ono što studija posebno ističe je hitna potreba za novim učinkovitim strategijama kontrole, od kojih se mnoge trenutno razvijaju. Neke tvrtke, na primjer, genetski modificiraju komarce kako više ne bi mogli prenositi bolesti.
Borba protiv malarije nije gotova, ali zajedničkim naporima možemo nastaviti napredovati prema njenom iskorjenjivanju.
