Otkriće izgubljenog kraljevstva: Novo svjetlo na arheološkom nalazištu u Crnobukiju
U posljednjim desetljećima, skupina ruševina u jugoistočnoj Europi smatrana je tek neprimjetnom vojnom postajom, no nova iskopavanja prepisuju tu priču. Arheolozi sada vjeruju da bi ovo nalazište moglo biti izgubljena prijestolnica drevnog kraljevstva s neposrednim vezama do Aleksandra Velikog, strašnog osvajatelja čije su kampanje oblikovale antiku.
Otkrivanje važnosti nalazišta
Ovo arheološko nalazište nalazi se blizu sela Crnobuki u Sjevernoj Makedoniji. Prvi put spominje se 1966. godine, no konačno su iskopavanja započela tek prije 15 godina. Iako su otkrivene neke ruševine, one nisu bile osobito značajne. Smatralo se da je riječ o stražarskoj postaji koja je nadgledala rimske napade s zapada. Međutim, tim istraživača iz Instituta i muzeja Bitola u Sjevernoj Makedoniji i Kalifornijskog državnog politehničkog sveučilišta Humboldt ponovno je posjetio ovo mjesto s najnovijom arheološkom tehnologijom, otkrivajući da je naselje mnogo veće, starije i važnije nego što se ranije pretpostavljalo.
- Naselje površine najmanje 2,8 hektara (7 jutara)
- Moguće makedonsko kazalište
- Radionica tekstila
Povijesne dimenzije i značaj nalaza
Raniji istraživači su vjerovali da je naselje nastalo za vrijeme kralja Filipa V između 221. i 179. godine prije Krista. Međutim, otkriće novčića koji potječe između 325. i 323. godine prije Krista, kada je Aleksandar Veliki još bio živ, odgađa datiranje osnivanja naselja. Nedavna iskopavanja otkrila su i drevna oruđa, poput sjekira i komadića keramičkih posuda, što sugerira da su ljudi mogli prvi put naseliti ovo područje već u Brončanom dobu, između 3300. i 1200. godine prije Krista.
Makedonija: Kulture na rubu antike
Staro kraljevstvo Makedonija nalazilo se na rubu antičke grčke svijeta, često percipirano kao kulturni outsider: grčko, ali ne potpuno prihvaćeno od helenske elite. Ovaj periferni status omogućio je Makedoniji da stvori svoj put, kombinirajući grčke tradicije s lokalnim običajima, što je na kraju dovelo do preoblikovanja čitave antičke povijesti pod vođama kao što su Filip II. i njegov sin, Aleksandar Veliki.
Aleksandar Veliki postigao je ono što nijedan grčki vođa prije njega nije, stvarajući jedno od najvećih carstava u povijesti, koje se protezalo od Grčke do Egipta i sve do Indije. Zapanjujuće je da je sve to postigao u samo 13 godina, prije nego je umro u dobi od 32 godine.
Važnost otkrića u Crnobukiju
Najnovija otkrića u Crnobukiju dodaju nove slojeve ovoj velikoj priči i usko su povezana s vrlo aktivnim poglavljem u antici. “Ovo otkriće je značajno. Ističe složene mreže i strukture moći drevne Makedonije, posebno uzimajući u obzir lokaciju grada duž trgovačkih ruta prema Konstantinopolju. Moguće je da su povijesne ličnosti poput Oktavijana i Agrippe prošle kroz ovo područje na putu do sukoba s Kleopatrom i Markom Antoniem u Bitci kod Akcija”, izjavio je Nick Angeloff, profesor antropologije i arheolog na Cal Poly Humboldt.
Moguće otkriće prijestolnice
Angeloff se također pita može li ovo mjesto biti dugo izgubljena prijestolnica drevnog Kraljevstva Lincestis, poznatog kao Lincus. Ova prosperitetna naselja bila su osnovana u sedmom stoljeću prije Krista i smatrala su se ključnom točkom gornje makedonske regije. Neki istraživači vjeruju da bi ovo mjesto moglo biti i rodno mjesto kraljice Euridice I, snažne bake Aleksandra Velikog.
„Sve ove studije su samo mali dio istraživanja ranih europskih civilizacija. Vidim to kao veliki mozaik, a naše studije su samo nekoliko kamenčića u tom mozaiku. S svaki sljedećom studijom, stavlja se novi kamenčić, sve dok jednog dana ne dobijemo cijelu sliku”, komentirao je Engin Nasuh, kustos-arheolog Nacionalnog instituta i Muzeja u Bitoli.
Zaključak
Ova znanstvena otkrića u Crnobukiju ne samo da preispisuju našu povijest, već i navode nova pitanja o kulturnoj baštini Makedonije. Uz daljnja istraživanja, dubina i složenost našeg shvaćanja ove regije nastavit će rasti, rasvjetljujući mračne dijelove povijesti i povezujući nas s našim drevnim korijenima.
