Utjecaj bogatih kolekcionara na znanstvenu zajednicu i proučavanje dinosaurusa
Paleontolozi se suočavaju s izazovom pristupa dinosaurima s kosturima zbog bogatih kolekcionara koji ih kupuju za privatne zbirke. Nova studija otkriva kako je ishod često predvidljiv, a znanost trpi zbog ove borbe s bogatstvom. Znanost je kroz povijest imala kompliciran odnos s ekstremnim bogatstvom. Tijekom stoljeća, napredak u znanosti često je ovisio o onima s dovoljno naslijeđa kako bi mogli posvetiti vrijeme znanstvenim aktivnostima.
Utjecaj bogatstva na znanstvene aktivnosti
Kada su u pitanju područja koja zahtijevaju puno putovanja, bogati su često imali prednost. Nakon Drugog svjetskog rata, vlade su prepoznale vrijednost ulaganja u znanost, stvarajući radna mjesta temeljen na vještinama, a ne na obiteljskom bogatstvu. U međuvremenu, bogati filantropi bi ponekad intervenirali i financirali projekte, ali rad se nastavljao neovisno o njihovom sudjelovanju.
Kraj znanstvenih prilika
Studija koja se nedavno pojavila ističe problem privatizacije istraživanja dinosaurusa. Izvješće naslovljeno ‘Tyrannosaurus rex: ugrožena vrsta’ navodi kako bogati kolekcionari kupuju važne fosile, udaljavajući ih od znanstvenika koji ih žele proučavati. Kako su dinosaurusi, posebno vrsta T. rex, vrlo rijetki, njihovo prikupljanje predstavlja izazov za znanstvenu zajednicu.
Priče o poznatim fosilima
Na primjer, jedan od najpoznatijih fosila, “Apex”, najveći i najkompletniji stegosaurus, prodan je hedge-fond milijarderu Kenu Griffinu za rekordnih 44,6 milijuna dolara i sada je dostupan za proučavanje u Američkom muzeju prirodne povijesti. S druge strane, fosil “Stan” T. rexa, kupljen je od strane misterioznog kupca, što je izazvalo zabrinutost o njegovoj dostupnosti za javnost.
Problemi s privatnim vlasništvom
Fenomen privatnog vlasništva nad fosilima može otežati znanstvenike. Dr. Thomas Carr iz Koledža Carthage naglašava kako je znanost ovisna o ponovljivosti. Istraživači trebaju imati mogućnost provjere rada drugih kako bi otkrili moguće greške. Nažalost, često se objavljuju radovi temeljen na privatnim fosilima, a samo neki znanstvenici imaju pristup.
Posljedice privatizacije istraživanja
Prema Carru, 61 T. rex fosil nalazi se u javnim institucijama, dok ih je 71 u privatnom vlasništvu. To može značiti da je stvarni broj privatno zadržanih fosila još veći. Ova situacija dodatno se pogoršava, budući da komercijalne tvrtke otkrivaju dvostruko više T. rexa nego muzeji.
Potreba za daljnjim istraživanjima
Ova privatizacija otežava proučavanje fosila koji mogu otkriti kako se Cretaceous apex predatori razvijali kroz vrijeme. Carr ukazuje na to kako se fosili često prodaju kao dekorativna umjetnost, bez naglašavanja njihove znanstvene vrijednosti. Kada se fosili preimenuju od strane kolekcionara, može doći do zabune i gubitka konteksta u kojem su pronađeni.
Zaključak
Zaključno, borba između znanstvenika i bogatih kolekcionara postaje sve ozbiljnija. Kako bi znanost mogla napredovati, potrebno je osigurati bolji pristup fosilima i naglasiti njihovu važnost za društvo. Unatoč često skeptičnim pogledima na privatno vlasništvo, svakako je važno da se nastavi borba za očuvanje znanstvenih prilika u ovom osiromašenom prostoru.
