Kako traumatični događaji utječu na naša tijela?
Traumatični događaji ostavljaju dubok trag na naše tijelo, a nova studija istražila je ovaj fenomen kroz tri ključna područja: autonomni živčani sustav, imunološki sustav i endokrini sustav. Rezultati su pokazali promjene u ovim ključnim biološkim sustavima koje ostaju očigledne, čak i kada pojedinac izvještava o dobrom psihološkom blagostanju. Izgleda da naše tijelo pamti traumu, čak i kad naš um počne kretati dalje.
Utjecaj traume na biološke markere
Prethodna istraživanja su pokazala da tijelo preživjelih od terorizma i općenito traumatskih događaja doživljava promjene. Ove promjene mogu se primijetiti kroz brojne biološke markere, uključujući:
- povećane srčane frekvencije
- reaktivnost autonomnog živčanog sustava
- povišene razine kortizola u slini tijekom poslijepodneva
Jedna nova studija provela je dugoročno i retrospektivno ispitivanje 60 preživjelih od bombaškog napada u Oklahoma Cityju iz 1995. godine kako bi istražila kako trauma utječe na biološke procese.
Istraživanje i rezultati
Studija je procijenila specifične biomarkere i usporedila ih s onima 23 kontrolna sudionika koji nisu doživjeli ovu tešku traumu. Ključni markeri uključivali su reaktivitete srčanog ritma i krvnog tlaka, jutarnje razine kortizola te citokine interleukin 1-β (IL-1β) i interleukin 2-R (IL-2R).
- IL-1β: potiče upalu kada je tijelo bolesno ili ozlijeđeno.
- IL-2R: aktivira T stanice za borbu protiv infekcija i bolesti.
Rezultati su otkrili da su preživjeli imali višje razine IL-1β u odnosu na kontrolnu grupu, ali niže razine IL-2R. Također su imali niže jutarnje razine kortizola i viši dijastolički krvni tlak u mirovanju.
Mentalno zdravlje preživjelih
Studija je provedena i kroz intervjue koji su procijenili mentalno zdravlje svih sudionika. Ispostavilo se da su rezultati preživjelih za posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i depresiju općenito bili niski i neznatno različiti od kontrolne grupe. Međutim, preživjeli su izvijestili o lošijem općem fizičkom blagostanju, unatoč tome što su bili medicinski zdravi.
Ovi rezultati su zanimljivi jer sugeriraju da tjelesni stresni odgovor možda nije odraz emocionalnog stanja preživjelih. Za njih, trajni učinci traumatskog događaja očitiju su u fiziologiji nego u psihologiji.
implikacije za budućnost
Doktorica Rachel Zettl, suautorka studije, naglašava: “Nakon što doživite tešku traumu, vaši biološki sustavi možda više nisu na tipičnoj osnovnoj razini; stvari su se promijenile. Nije samo naš um taj koji pamti traumu; naši biološki procesi to također čine. To mijenja vaše fizičko biće.”
Ova studija je prva te vrste koja sveobuhvatno ispituje dugoročne biološke stresne odgovore u tri fiziološka sustava kod preživjelih istog terorističkog događaja. Također otvara nova pitanja o dugotrajnom zdravlju preživjelih ekstremnih trauma, budući da su povišene razine IL-1β obično prisutne kod osoba s bolestima i upalama, a sudionici istraživanja bili su medicinski zdravi.
Ovi nalazi otvaraju nova poglavlja u razumijevanju dugotrajnih učinaka traume, kako na psihološkom, tako i na fiziološkom nivou.
Zaključak
Traumatični događaji imaju značajan utjecaj na naše tijelo, čak i kada se čini da se mentalno oporavljamo. Ova istraživanja naglašavaju važnost razumijevanja kako trauma ne samo da oblikuje našu psihu, već i naše biološke procese. Preživjeli od ekstremnih trauma zaslužuju dodatnu pažnju i podršku kako bi se pomoglo u njihovom cjelovitom oporavku.
