Povratak Vukova u Europi: Izvrsna Priča o Očuvanju
Nakon što su demonizirani i progonjeni gotovo do izumiranja, vukovi su doživjeli nevjerojatan povratak u velikom dijelu Europe. Nova istraživanja procjenjuju da je populacija vukova u Europi 2022. godine iznosila 21,500, što predstavlja povećanje od 58 posto u odnosu na prethodnu procjenu od 12,000 vukova prije deset godina.
Od Demoniziranja do Očuvanja
Autori nove studije o oporavku vukova napominju: “Izvještavamo da vukovi nastavljaju svoj izvanredan povratak širom Europe. Ovo je značajan uspjeh u očuvanju, posebno u regijama koje su snažno oblikovane ljudskom aktivnošću, od poljoprivrede do urbanizacije.” Vuk euroazijski (Canis lupus lupus) jedan je od najvećih i najraširenijih podvrsta sivog vuka, koji se kreće po prostranim dijelovima Europe i Azije.
U usporedbi s njihovim sjevernoameričkim rođacima, euroazijski vukovi često su eluzivniji i “sramežljiviji”. Iako su nekoć bili rasprostranjeni diljem Europe, vukovi su kroz stoljeća nemilosrdno progonjeni zbog straha da će napasti stoku, što ih je dovelo na rub izumiranja. Tijekom 20. stoljeća, njihovi izgledi su bili veoma mračni, no situacija se promijenila.
Oživljavanje kroz Očuvanje
Posljednjih nekoliko desetljeća, novi napori za oporavak prirodnih staništa i zaštitu populacija putem zabrana lova donijeli su pozitivne promjene. Također, promjena u javnom razmišljanju pridonijela je novom prihvaćanju vukova među Europljanima, koji su ponovo naučili cijeniti ove ekološki važne životinje.
Prema novoj studiji, divlji vukovi sada su prisutni u svim kopnenim europskim zemljama, osim u tri mikrodržave: Monaku, San Marinu i Vatikanu. Dok neke zemlje imaju manje od 100 jedinki, poput Austrije, Belgije, Danske, Mađarske, Luksemburga, Norveške i Nizozemske, nekoliko zemalja poput Bugarske, Grčke, Njemačke, Italije, Poljske, Španjolske i Rumunjske sada se može pohvaliti populacijama većim od 1,000 jedinki.
Izazovi i Utjecaji
Ipak, nije svaka zemlja doživjela jedinstveni uspjeh. Broj vukova se povećao u 19 europskih zemalja, dok su se njihovi brojevi povremeno brojali u tri zemlje – Estoniji, Latviji i Srbiji, a opali su u tri dodatne – Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Situacija u Kosovu ostaje nejasna.
Povratak vukova također je imao svoje troškove. Istraživači tvrde da vukovi godišnje ubiju oko 56,000 domaćih životinja u Europskoj uniji. Kako bi nadoknadili gubitke farmera, vlade moraju isplatiti više od 17 milijuna eura u kompenzaciju.
Prednosti Vukova
Ipak, nova studija ističe kako zdrave populacije vukova mogu imati “pozitivan socio-ekonomski učinak”, uključujući smanjenje šteta od krvoločnih sisavaca na šumarstvo u nekim regijama. “Nedavne studije ukazuju da povratak vuka može smanjiti prometne nesreće koje uključuju sudare s krvoločnim sisavcima. Na primjer, jedna studija sugerira da su vukovi koji jedu jarebice i divlje svinje spriječili od 2.4 do 7.8 milijuna eura štete u Francuskoj povezanih s nesrećama na cesti,” napominju autori.
Uz to, pozitivni aspekti uključuju i turizam vezan uz divlje životinje te komercijalne aktivnosti koje izravno ili neizravno profitiraju od prisutnosti velikih mesoždera.
Zaključak: Snaga Očuvanja i Nova Perspektiva
Impresivan povratak vukova u Europu predstavlja svjedočanstvo snage očuvanja i promjene ljudskih perspektiva. Međutim, usklađivanje njihovog povratka s ljudskim aktivnostima i dalje ostaje izazovan zadatak. Ova studija objavljena je u časopisu PLOS Sustainability and Transformation, i donosi nova saznanja koja mogu pomoći u pronalaženju ravnoteže između očuvanja i ljudskih interesa.
