Otkrivenje najstarijih fosila hominida u zapadnoj Europi
Nova otkrića o ljudskoj evoluciji
Najstarije otkrivene kosti lica hominida u zapadnoj Europi otkrile su da je ovaj dio svijeta prvotno naselila do sada nepoznata ljudska linija. Ove kosti, datirane između 1.1 i 1.4 milijuna godina, ne odgovaraju vrstama Homo antecessor, za koje se do sada smatralo da su prvi doselili u ovaj dio Euroazije.
Fosili otkriveni u Španjolskoj
Fosili su pronađeni na lokalitetu Sima del Elefante u Sierra de Atapuerca, sjeverna Španija, a prehistoričnu osobu su nazvali “Pink”. Ova pronađena kostura pokazuje neke sličnosti s Homo erectus, ali je zasad klasificirana kao Homo affinis (aff.) erectus, čekajući dodatne analize. Dr. Rosa Huguet, koordinatorka iskopavanja na tom lokalitetu, izjavila je novinarima da ovo otkriće “uvodi novog aktera u priču o ljudskoj evoluciji u Europi, Homo affinis erectus.”
Utjecaj na naše razumijevanje ljudske povijesti
Ovo otkriće pomaže ispuniti praznine u našem razumijevanju evolucije čovječanstva iz Afrike. Do danas, najstariji hominidni ostaci izvan kontinenta dolaze iz Rumunjske i Gruzije, s ostacima iz Dmanisija datiranim na 1.8 milijuna godina. Ovi fosili, službeno poznati kao Homo georgicus, široko se smatraju primitivnom vrstom Homo erectus, ljudski vrsti koja je prva kolonizirala veće dijelove istočne Europe i Azije.
Razlikovanje od Homo antecessor
U zapadnoj Europi, međutim, najstariji prepoznatljivi ljudski fosili pripadaju Homo antecessor, zajedničkom pretku modernih ljudi i Neandertalaca. Ovi fosili, otkriveni 1994. godine na lokalitetu Gran Dolina, datirani su između 800,000 i 900,000 godina. Međutim, “Pink” je znatno stariji od tog datuma i pokazuje radikalno drugačiju morfologiju lica, što sugerira da je u tom području postojao drugačiji ljudski species mnogo prije H. antecessor.
Ključna otkrića i buduće studije
“Osobe koje su pripadale Homo antecessor imaju modernije lice i istaknute nosne kosti, dok su Pinkove osobine lica primitivnije i nalikuju Homo erectus, posebno u pogledu ravnog i nedovoljno razvijenog nosnog sustava,” rekla je dr. María Martinón-Torres, koautorica novog istraživanja. Tim istraživača ima namjeru otkriti više fosila koji će pomoći u potpunom razumijevanju podrijetla ovih hominida, njihovim odnosima i interakcijama s kasnijim populacijama.
Završna misao
Ovo otkriće naglašava raznolikost ljudske evolucije u Europi i otvara novi pogled na njenu kompleksnost. Uz daljnja istraživanja, znanstvenici se nadaju da će uspjeti razjasniti tko su ovi hominidi, kako su živjeli i što je na koncu odredilo njihov sudbinu. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
