Revolucionarna Otkrića o Ranim Ljudima u Kišnim Šumama
Ljudi su postojali u kišnim šumama prije čak 150.000 godina, što ruši dugogodišnje teorije o povijesti naše vrste. Ova otkrića dovode u pitanje uvjerenje da su džungle bile naseljene samo u nedavnoj prošlosti i sugeriraju da su ta okruženja mogla igrati važniju ulogu u ljudskoj povijesti nego što se ranije smatralo.
Nove Informacije iz Studije
Prema novom istraživanju koje su proveli arheolozi s Instituta Max Planck za geoantropologiju, ljudske grupe su živjele u kišnim šumama Zapadne Afrike znatno ranije nego što se ranije vjerovalo. Do sada, najstariji dokazi o prisutnosti vrste Homo sapiens u afričkim kišnim šumama datirali su se na samo 18.000 godina. Međutim, ovo istraživanje pomiče taj vremenski okvir na nevjerojatnih 150.000 godina.
Dr. Eslem Ben Arous, vodeći autor studije i istraživač na Nacionalnom centru za istraživanje ljudske evolucije, izjavio je: “Prije našeg istraživanja, najstariji sigurni dokazi o naseljenju afričkih kišnih šuma bili su oko 18.000 godina, dok su najstariji dokazi o naseljenosti kišnih šuma bilo gdje drugdje dolazili iz jugoistočne Azije, s oko 70.000 godina.” Ova studija značajno mijenja percipiranu povijest ljudskog prisustva u tim složenim ekosustavima.
Arheološko Mjesto Bété I
Istraživači su se fokusirali na nalazište Bété I, arheološko nalazište u današnjoj Obali Slonovače, otkriveno 1980-ih. To nalazište sadrži dokaze kamenih alata i drugih prehistorijskih tragova ljudske prisutnosti, ali su prvotni pokušaji datiranja bili neuspješni, djelomično zbog teških uvjeta u džungli. Danas, uz pomoć sofisticiranih metoda – uključujući optički stimuliranu luminescenciju i rezonanciju elektronskog spina – arheolozi su konačno uspjeli odrediti točan datum.
Dr. James Blinkhorn, autor studije i istraživač na Sveučilištu u Liverpoolu, objasnio je: “Ponovno smo locirali izvornu jarku i ponovno je istražili korištenjem suvremenih metoda koje nisu bile dostupne prije trideset do četrdeset godina.”
Prilagodljivost Rano-Modernih Ljudi
Rani ljudi su bili izuzetno prilagodljivi, naseljavajući raznolika okruženja uključujući planine, obalne ravnice, pustinje i tundre. No, dugo se smatralo da su drevne kišne šume bile previše neprijateljske za ljudsko naseljavanje tijekom kamenog doba. Iako su ovi ekosustavi bogati resursima, njihova ekstremna vlažnost i gusta vegetacija predstavljali su velike izazove za ljudski život, uključujući bolesti, predatore i tešku navigaciju.
Utjecaj Rano-Modernih Ljudi na Ekosustave
Nova studija pokazuje da su čak i kišne šume bile podložne ljudskoj domišljatosti. Profesorica Eleanor Scerri, voditeljica grupe za istraživanje ljudskih paleosustava na Max Planck institutu, komentirala je: “Konvergencijski dokazi jasno pokazuju da ekološka raznolikost leži u srcu naše vrste. Ovo odražava složenu povijest podjele populacija, u kojoj su različite populacije živjele u različitim regijama i staništima.”
Scerri je dodala: “Drugim riječima, do koje mjere su ljudi promijenili netaknute prirodne prostore?”
Zaključak
Ova revolucionarna otkrića, objavljena u časopisu Nature, otvaraju nova pitanja o ulozi koju su kišne šume mogle igrati u povijesti ljudskog razvoja. Naša sposobnost prilagodbe i inovacije očigledno nisu imale granice, čak ni u izazovnim sredinama bogatim resursima.
