Miševi pokazuju neobične znakove pomoći prema svojim nesvjesnim druželjubivcima
U zadnjim istraživanjima, znanstvenici su otkrili da miševi, očigledno, pokušavaju pomoći svojim nesvjesnim partnerima, što se može tumačiti kao oblik “prve pomoći”. Istraživači su primijetili da su ovi glodavci dodirivali, grizli i vučili jezike svojih kolega koji su bili u komatoznom stanju. Ovakva ponašanja ukazuju na to da bi životinjski instinkt za pružanjem pomoći drugima u nevolji mogao biti češći nego što se ranije mislilo.
Instinktivna pomoć među životinjama
- Postoji anecdotalna evidencija o ponašanju brige među životinjama, uključujući dodirivanje, održavanje čistoće, naguravanje i ponekad čak udaranje.
- Ova ponašanja su zabilježena kod slonova, čimpanza, delfina i drugih vrsta.
Premda su ove radnje slične ljudskim reakcijama u hitnim situacijama, teško je odrediti njihovu pravu prirodu kod životinja, koliko su česte i koji mehanizmi ih potiču. U novom istraživanju, znanstvenici su koristili laboratorijske miševe kako bi odgovorili na ova pitanja, prikazajući im anestezirane i neodgovarajuće jedinke te snimajući njihove reakcije.
Kako su miševi reagirali?
Kada su se susreli s poznatim partnerom u nesvjestici, miševi su pokazali vrlo specifična ponašanja. Ova ponašanja su obično eskalirala od nježnijih akcija, poput njušenja i češkog, do jačih, poput grizenja ili povlačenja jezika druge jedinke. Ove radnje su rijetko zabilježene kada je partner bio aktivan ili spavao, dok su se javljale kada su se miševi međusobno poznavali.
Tijekom 13-minutnih interakcija, miševi su u prosjeku proveli više od 47 posto svog vremena interagirajući s nesvjesnim partnerima, dok im je samo 5.8 posto vremena bilo posvećeno aktivnim partnerima.
Učinak ostvarenih akcija
Radnje usmjerene prema ustima ili jeziku zabilježene su u svim slučajevima, a 50 posto vremena miševi su uspjevali izvući jezik svog nesvjesnog partnera, kao da sprječavaju blokadu dišnih puteva. U jednom testu, koji je uključivao postavljanje stranog objekta u usta nesvjesne životinje, miševi su uspješno uklonili objekt 80 posto vremena.
Što je još značajnije, čini se da su ovi napori bili uspješni. Miševi koji su bili “u brizi” brže su se probudili i povratili sposobnost hodanja od onih koji nisu doživjeli takvu pomoć. “Posljedice – uključujući uklanjanje stranih objekata iz usta, poboljšanje prohodnosti dišnih puteva i ubrzano ozdravljenje – sugeriraju napore nalik oživljavanju”, naveli su istraživači u svojoj studiji.
Što se krije iza ovog ponašanja?
Istraživači su čak uspjeli identificirati mehanizme koji stoje iza ovog ponašanja, otkrivajući neurone koji luče oksitocin u amigdali i hipotalamusu, koji ga aktiviraju. Iako bismo lako mogli antropomorfizirati i etiketirati pokušaje oživljavanja miševa kao “CPR”, važno je ne pretjerivati u pripisivanju namjere životinjama. Ipak, ovo daje fascinantan uvid u ponašanje životinja.
Zaključak
Prema riječima istraživača, “Naši nalazi sugeriraju da životinje pokazuju reakcije slične oživljavanju u hitnim slučajevima i da pomaganje nesvjesnim članovima grupe može biti urođeno ponašanje široko rasprostranjeno među socijalnim životinjama.” Ova vrsta ponašanja vjerojatno igra ključnu ulogu u jačanju kohezije grupe i preživljavanju.
Ova studija objavljena je u časopisu Science, a rezultati otvaraju nova pitanja o emocionalnoj inteligenciji životinja i njihovim međusobnim odnosima.
