Tko je odgovoran za stvaranje i širenje dezinformacija?
Dezinformacije postaju sve ozbiljnija tema u javnosti i akademskim krugovima od 2016. godine, a društveni mediji često se smatraju glavnim uzrokom njihove proliferacije. Međutim, nova studija nudi drugačiju perspektivu: dezinformacije su zapravo politička strategija koju usvajaju radikalne desničarske populističke stranke.
Utjecaj dezinformacija
U posljednjih nekoliko godina, posebno nakon Brexita i izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a 2016., dezinformacije su privukle veliku pažnju. Ova pojava izazvala je zabrinutost među javnošću, istraživačima i političarima koji strahuju da bi mogle podrivati demokraciju i potkopati povjerenje u institucije poput medija i znanosti. Kao rezultat toga, stvoren je značajan broj inicijativa za borbu protiv širenja dezinformacija ili za adresiranje onih koji promiču ili drže stavove temeljene na lažnim informacijama.
- Dezinformacije često dolaze iz određenih političkih skupina.
- Društveni mediji predstavljaju plodno tlo za širenje niskokvalitetnih informacija.
Nova otkrića o dezinformacijama
Prema istraživanju Dr. Pettera Törnberga s Univerziteta u Amsterdamu, ranija istraživanja smatrala su dezinformacije problemom društvenih medija, gdje se lažne priče viralno šire kroz online mreže. Međutim, njihova najnovija istraživanja pokazala su da dezinformacije nisu univerzalne. Umjesto toga, spojene su s radikalnim desničarskim populističkim strankama koje koriste dezinformacije kao političku strategiju za sticanje značajnih izbornih prednosti.
Istraživanje Törnberga i Chuerija
U svom istraživanju, Törnberg i Dr. Juliana Chueri (Vrije Universiteit Amsterdam) analizirali su 32 milijuna tvitova parlamentaraca iz 26 zemalja u razdoblju od šest godina, uključujući nekoliko izbornih ciklusa. Spojili su ove podatke s informacijama o političkim strankama, izborima, vladama i indikatorima demokracije, a uključili su i informacije s web stranica za provjeru činjenica te sa popisa “lažnih vijesti” s Wikipedije.
- Radikalni desničarski populizam se pokazao kao najbolji prediktor širenja dezinformacija.
- Desničarski i lijevi populizam nisu tako značajno povezani s dezinformacijama.
Ideologija i dezinformacije
Törnberg i Chueri tvrde da dezinformacije nisu povezane s populizmom u širokom smislu, niti s desničarskim strankama per se. One su specifično povezane s radikalnim desnim populistima. Prethodna teorijska istraživanja povezivala su dezinformacije s anti-elitizmom populističkih pokreta, no novo istraživanje sugerira da su isključive ideologije i neprijateljstvo prema demokratskim institucijama radikalnog desnog populizma glavni uzroci kampanja dezinformacija.
Alternativni mediji i njihova uloga
Radikalni desničarski populisti uspješno stvaraju i koriste alternativne medijske ekosustave koji pojačavaju njihove gledišta, što uključuje online novinske stranice, blogove i tradicionalne medije kao što su televizija i radio, koji su preuređeni kako bi odgovarali populističkoj radikalnoj desnoj naraciji. Ovi ekosustavi jačaju njihove poruke i stvaraju osjećaj zajedništva među sljedbenicima, dok istovremeno pružaju vrijednu kontranarrativu koja izaziva dominantne priče mainstream medija.
Zadivljujući izazovi za demokraciju
Ova nova pojava dijeljenja dezinformacija i radikalnog desnog populizma ukazuje na dublju krizu legitimiteta unutar demokratskih institucija. Rastuća nejednakost, nezadovoljstvo s višedesetljetnim neoliberalnim konsenzusom i povećana moć poslovnih elita potkopali su povjerenje javnosti i stvorili lako iskorištavanje okruženje. Stručnjaci smatraju da se ova kriza mora riješiti kako bi se zaštitila demokracija.
Zaključak
Radikalni desničarski populisti koriste dezinformacije kao alat za destabilizaciju demokracija i sticanje političkih prednosti. Ovi nalazi ističu hitnu potrebu da donosioci odluka, istraživači i javnost razumiju i rješavaju isprepletene dinamike dezinformacija i radikalnog desnog populizma.
Studija je objavljena u International Journal of Press/Politics.
