Otkrivanje tajni prapovijesnih kamenih kugli
Prije milijuna godina, naši daleki preci obilazili su područje Afrike poznato kao Kolijevka čovječanstva, pretražujući krajolik u potrazi za savršeno okruglim stijenama. Prema novoj studiji, ove davno izumrle ljudske vrste cijenile su litinske sfere zbog njihove jedinstvenosti i mogle su eksperimentirati s različitim namjenama, iako je točno što su radile s kamenim loptama još uvijek zagonetno.
Jedinstvene stijene iz prošlosti
Okruglo kamenje pronađeno je na mjestima koja su naseljavali drevni hominidi diljem svijeta. Ipak, istraživači su do sada pokazivali interes samo za one koje su očito oblikovali ovi pračovjeki. Na primjer, u Qesem špilji u Izraelu pronađeni su dokazi da su neke primitivne vrste stvorile okrugle alate za lomljenje kostiju životinja kako bi došle do koštane srži. Slični nalazi otkriveni su i u Melka Kunture, arheološkom nalazištu u dolini Awash u Etiopiji, gdje su stari hominidi živjeli milijunima godina prije nego što smo migrirali iz Afrike.
Upotreba kamenih sfere
Umjesto da se fokusira na sfere koje su stvorili ovi praistorijski hominidi, autorica studije Margherita Mussi opisuje niz prirodno okruglih stijena koje su, čini se, namjerno prikupljali drevni stanovnici ovog područja. Ove stijene se pojavljuju na raznim mjestima koja su bila naseljena između 1,7 milijuna i 600 tisuća godina prije, što sugerira da su sferu vjerojatno prikupili stari ljudski rod Homo erectus, kao i kasniji Homo heidelbergensis.
Volcanic Origins and Their Significance
Općenito vulkanskog porijekla, sfere obično nastaju kao akrecijski lapilli, koji su aglomerati pepela koji se formiraju tijekom eksplozivnih vulkanskih erupcija, kojih je bilo mnogo u ovom dijelu Afrike tijekom pleistocena. Za razliku od onih opisanih u prethodnim studijama, “vulkanske sfere Melke Kunture nisu proizvedeni alati, ali pleistocenski hominidi nesumnjivo su primjetili te dobro zaobljene, zadivljujuće geometrijske oblike,” piše Mussi. Činjenica da su se takvi uzorci vjerojatno smatrali rijetkima u okolnom krajoliku ukazuje na to da su “ponovno prikupljali s ciljem.”
Istraživačka eksperimentacija
Točno koja je funkcija tih kamenih lopti bila, ostaje nejasno, iako autorica objašnjava da su “tijekom ranog i srednjeg pleistocena hominidi bili zainteresirani za eksperimentiranje s prikladnim upotrebama čudnih kamenih lopti.” Dokazi o ovoj potrazi za znanjem mogu se pronaći u činjenici da velika većina stijena prikazuje “oštećene tragove” i “abrazivne površine”, što ukazuje na to da su korištene za “perkusivne” svrhe.
Zaključak: Kognitivna i kreativna svojstva ranih hominida
Ova otkrića pridonose našem razumijevanju kognitivnih i ponašajnih atributa Homo erectusa i drugih ranih ljudskih vrsta. Oni sugeriraju da su pleistocenski hominidi obraćali “stalnu pozornost na okoliš i bilo koji novi resurs,” te su bili vođeni radoznalošću i kreativnošću kako bi pronašli praktične namjene za ova rijetka otkrića. Ova studija, objavljena u časopisu Quaternary International, otvara nova pitanja o našim prapovijesnim precima i njihovim interakcijama s okolišem.
