Iznenađujuće otkriće o kanibalizmu u Magdalenijanskoj eri
U posljednjem istraživanju međunarodnog tima znanstvenika otkrivena su konstitutivna saznanja koja bacaju novo svjetlo na način na koji su ljudske zajednice iz Magdalenijanske ere, otprilike prije 18.000 godina, prakticirale kanibalizam. Ova istraživanja nude dragocjene uvide u pogrebne i ritualne običaje ovog razdoblja u povijesti čovječanstva.
Kako su lovci-sakupljači razumjeli smrt
Razumijevanje navika lovaca-sakupljača iz gornjeg paleolitika u Europi često je ograničeno zbog rijetko sačuvanih materijala u arheološkim zapisima. Ipak, neki dobro očuvani nalazi pomažu nam razumjeti kako su se odvijale pogrebne aktivnosti i običaji Magdalenijanskog doba. Primjerice, pronađeni su skeletni ostaci, a u nekim slučajevima možemo procijeniti pozicije tijela za dodatne informacije.
Zagonetni ostaci
U nekim kontekstima, tijela su bila prekrivena okrom i okružena pogrebnim predmetima, no često su nedostajale kosti koje su se prvotno smatrale plijenom životinja. Međutim, učestalost tih nedostajućih kostiju sugerira kako se moglo događati i nešto drugo; naime, dijelovi tijela su vjerojatno odabrani namjerno. Poznato je da su ljudi iz Magdalenijanske grupe koristili ljudske kosti kao sirovine, ponekad izrađujući lubanje za čaše ili nakit.
Debata među znanstvenicima
Međutim, znanstvenici su podijeljeni u tumačenju “modifikacija uzrokovanih ljudima” kod tih ostataka. Jedna strana tvrdi da tragovi rezova na kostima mogu značiti čišćenje kostiju blizu ili oko vremena smrti. Druga strana pak sugerira da su ovi tragovi znakovi pripreme mesa za konzumaciju. Ova rasprava traje već neko vrijeme, ali novo istraživanje dodatno osnažuje potonje tumačenje.
Nova otkrića iz špilje Maszycha
U nedavnom istraživanju, međunarodni tim proučio je ljudske kosti iz špilje Maszycha u Poljskoj, koja je prvi put otkrivena u 19. stoljeću i sadržavala je razne kamene alate, kao i ostatke životinja i ljudi. Iako su tijekom 1990-ih neki istraživači sugerirali kako lubanje pronađene u toj špilji pokazuju znakove kanibalizma, kasnija istraživanja su tu hipotezu odbacila.
No, modernije metode analize sada su omogućile ponovno proučavanje ranijih podataka, dodajući nova saznanja u ovu raspravu. Tim je analizirao 63 frakture ljudskih kostiju, uključujući lubanje i duguljaste kosti, koristeći napredne 3D mikroskopske tehnike.
Povijest kanibalizma
Prethodni su nalazi otkrili jasne indikacije o uklanjanju “mišićnih paketa, mozga i koštane srži”. Glavni autor, Francesc Marginedas, ističe da su “mesta i učestalost rezova kao i namjerno lomljenje kostiju jasno pokazali nutricionističku eksploataciju tijela, isključujući hipotezu pogrebnog postupka bez konzumacije”.
Istraživanje sugerira da su tijela obrađivana za meso ubrzo nakon smrti kako bi se izbjegla dekompozicija.
Zaključak
Sve u svemu, dokazi ukazuju na sustavnu manipulaciju ljudskih ostataka za konzumaciju, što sugerira kako su ljudi iz tog razdoblja prioritizirali nutritivno bogate dijelove. Kanibalizam, kako navode znanstvenici, može se smatrati ponašanjem dokumentiranim u raznim trenucima ljudske evolucije, bilo zbog potreba za preživljavanjem, ritualnih praksi ili čak intergrupnih sukoba.
Ovo istraživanje ne samo da dodaje složenost razumijevanju ljudskog ponašanja u prošlosti, već također predstavlja fascinantni uvod u način na koji su naši preci suočavali s izazovima svog vremena.
