Anksioznost i Njezine Utjecaje na Ponašanje Životinja
Anksioznost je često poticaj za izbjegavanje potencijalno neugodnih situacija, a novo istraživanje sugerira da ova pojava nije rezervirana samo za ljude. Naime, studija provedena na štakorima pokazala je kako njihovi mozgovi reagiraju na prijetnje, čak i kada su u interakciji s robotima koji čuvaju hranu. Ovo otkriće može otvoriti vrata za razvoj učinkovitijih lijekova protiv anksioznosti.
Kako Istraživanje Obješnjava Anksioznost?
U ovom eksperimentu, štakori su pušteni u labirint ispunjen robotima koji su čuvali hranu. U ovoj situaciji, znanstvenici su pratili kako se ponašaju štakori pred potencijalnim prijetnjama. Njihova ponašanja su se mijenjala kako bi izbjegli sudar s robotima.
Eksperiment s Robotima
Stvorena je arena u obliku slova L, gdje su se štakori nalazili na jednom kraju, a hrana na drugom. Na kutu je čekao robot, nazvan “robogator”, koji se ponekad ponašao prijeteće prema štakorima. Kada bi se približili, robot bi oponašao napad, što je natjeralo štakore da mijenjaju svoje ponašanje. Čak su i odustajali od misije kako bi izbjegli suočavanje s robota.
Četiri Ključna Otkrića Istraživanja
- Aktivacija “mjestnih stanica”: Tijekom eksperimenta, znanstvenici su otkrili više aktivnosti u “mjestnim stanicama” u hipokampusu štakora kada su se susreli s robotima nego kada su se približavali hrani.
- Odnos između anksioznosti i mašte: Istraživači sugeriraju da bi mogla postojati veza između “mape brige” koju mozak stvara i anksioznosti.
- Utjecaj diazepama: Kada su štakori primili lijek diazepam, primijetili su da su imali manje ponašanja povezanih s brigom, a to je utjecalo i na njihovu moždanu aktivnost.
- Potencijal za nove lijekove: Razumijevanje veze između mjestnih stanica i negativnih događaja može donijeti nova saznanja u neuroznanosti anksioznosti.
Zaključak
Ova studija, objavljena u časopisu PLOS Biology, pruža vrijedne uvide u to kako anksioznost djeluje na ponašanje štakora. Razumijevanje ovog procesa može pomoći u razvoju učinkovitijih pristupa liječenju anksioznosti kod ljudi, otvarajući mogućnosti za upotrebu lijekova koji djeluju na hipokampus. S daljnjim istraživanjima, potencijalno bismo mogli otkriti nove načine za upravljanje anksioznošću i njenim simptomima.
