Priroda ili odgoj: Tko pobjeđuje u debati?
Debata o prirodi naspram odgoja uvijek izaziva rasprave, a svakako postavlja pitanje: U kojem taboru se vi nalazite? Naizgled, čini se da su obje strane u pravu jer se radi o izjednačenju. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Genetics analiziralo je gotovo sve studije blizanaca provedene u posljednjih 50 godina, otkrivajući da 49% varijacija u ljudskim osobinama i bolestima dolazi iz genetike, dok su preostalih 51% rezultat utjecaja okoline.
Što nam kaže istraživanje?
“Kada govorimo o debati prirode naspram odgoja, postoji značajna količina dokaza da i genetski i okolišni faktori utječu na osobine i bolesti,” izjavio je voditelj istraživanja, dr. Beben Benyamin s Queensland Brain Institute-a (QBI). “Ovi nalazi ukazuju na potrebu da se na sebe gledamo kao na spoj prirode i odgoja, a ne kao na suprotnosti.”
U suradnji s istraživačima sa Sveučilišta VU u Amsterdamu, Benyamin i njegov tim proučavali su 2,748 klasičnih studija blizanaca koje uključuju 14,5 milijuna parova blizanaca objavljenih između 1958. i 2012. godine. Ove studije su uspoređivale jednojajčane blizance, koji imaju identičnu genetsku strukturu, s dvojajčanim blizancima koji dijele samo polovicu svojih gena.
Različite osobine, različiti utjecaji
Studija je obuhvatila širok spektar osobina—ukupno 17,804—uključujući depresiju i korištenje duhana. Osobine povezane s dvojajčanim blizancima smatraju se više pod utjecajem okoline, i obrnuto. Iako su u prosjeku genetika i okoliš podjednako utjecali na osobine, istraživanje je pokazalo velike varijacije u pojedinačnim osobinama.
- Na primjer, rizik od bipolarnog poremećaja bio je 70% genetski uzrokovan, dok je 30% bilo posljedica okolišnih faktora.
- Za poremećaje hranjenja, rezultati su pokazali da je 60% utjecaj okoline, a 40% genetike.
Impikacije za liječenje bolesti
Benyamin sugerira da ovo istraživanje ima “važna značenja” za liječenje bolesti. U razgovoru za The Guardian istaknuo je da, iako mentalni poremećaji i skeletne osobine imaju veći genetski utjecaj, okolišni faktori igraju značajnu ulogu za društvene vrijednosti. Genetski faktori su, međutim, imali utjecaj—iako ponekad mali—na sve osobine.
Zaključak
Na kraju, debata o prirodi i odgoju nije samo crno-bijela. Ovo istraživanje jasno pokazuje da su i genetika i okolina jednako važni za oblikovanje naših osobina i rizika od bolesti. Pojedinačne razlike mogu se nacrtati u širokom spektru, potičući nas na dublje razumijevanje kako tretirati mentalne i fizičke zdravstvene probleme. S obzirom na sve veće razumijevanje ovih čimbenika, važno je da u pristupu liječenju uzmemo u obzir i prirodu i odgoj.
