Dokazi o Ranim Ljudima u Grăunceanu, Rumunija
Nedavno otkriveni kosturi u Grăunceanu, Rumunija, tumače se kao mogućnost da su protopljeni ljudi stigli u Europu prije 1,95 milijuna godina, mnogo prije nego što su to učinili drugi ranije prihvaćeni primeri. Međutim, ova tvrdnja nije jednoznačna i mogli bi je pratiti značajni sporovi.
Pitanje migracije Homo sapiens
Jedno od najspornijih pitanja u paleontologiji je kada je naš vlastiti species, Homo sapiens, napustio Afriku i stigao na različita mjesta diljem svijeta. Ova rasprava ponekad zasjenjuje raspravu o ranijim ekspanzijama članova roda Homo, posebno Homo erectusa, za kojeg se zna da je došao u daleke dijelove Azije mnogo ranije.
Međutim, dostignuća i prilagodbe ovih ranih članova obitelji Homo upozoravaju nas na njihovo prisustvo u Europi. Smatra se da su najstariji dokazi za naš gen u Europi iz Dmanisija, Gruzija, oko 1,8 milijuna godina stari. Na tom mjestu pronađene su kosti, zubi, alati i dokazi o njihovom utjecaju na druge vrste. No, nije svima jasno jesu li ti nalazi dio Europe; ovaj problem je politički osjetljiv i uzrokuje velike rasprave.
Grăunceanu – Impresivno Otkrivenje
Grăunceanu je izuzetna lokacija, gdje je preko 5,000 uzoraka pronađeno tijekom razdoblja od 2,2 do 1,3 milijuna godina. Tim pod vodstvom dr. Sabine Curran s Ohiijske sveučilišta tvrdi da 20 od ovih uzoraka pokazuje vjerojatne tragove rezanja, što sugerira korištenje alata za obradu mesnih ostataka. Većina kostiju je oštećena, tako da se samo osam može opisati kao “visoko pouzdani tragovi rezanja”.
- Od tih osam kostiju, većina dolazi od artiodaktile (svinje i jelene).
- Vrijeme nakupljanja fosila u Grăunceanu postavlja dodatna pitanja o trajnosti prisutnosti ovih hominina.
- Svi visoko pouzdani uzorci datiraju unutar margine greške testova, bez znakova prisutnosti mlađih od 1,8 milijuna godina.
Problemi sa Dokazima
Nedostatak dokaza za naknadnu prisutnost hominina ne može se jednostavno pripisati lošem fosilnom zapisu. Autori istraživanja priznaju da neka europska nalazišta stara između 1,5 i 1,0 milijuna godina imaju jasnije dokaze o prisutnosti hominina, uključujući kamenčiće, jasne fosile hominina i veći broj zaklanih kostiju.
Ako su članovi našeg roda doista živjeli u Grăunceanu skoro prije 2 milijuna godina, to se nije dogodilo u velikim brojevima niti je trajalo dugo. Najvjerojatnije su bili prisutni samo tijekom toplog interglacijalnog razdoblja.
Zaključak
Grăunceanu ostaje intrigantno arheološko mjesto sa svojim kontroverznim otkrićima. Uz daljnja istraživanja i analize, postoji mogućnost da ćemo dobiti bolji uvid u migracije ranih ljudskih vrsta i njihovu prilagodbu uvjetima u Europi. Ovo istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Communications, potiče važnu debatu o našoj prehistoriji i našim precima.
