Uživanje u ljutim jelima: Zašto nas začin ljubično “opeče”?
Ljuta hrana često izaziva raznolike reakcije: od euforičnog uzbuđenja, bržeg srca, trnjenja jezika do probavnih problema, egzistencijalne tjeskobe i suza od boli ili radosti. Čini se da pun želudac ljutih jela može čak i neobično uzrokovati curenje nosa. Tu je kapsaicin, kemikalija koja najčešće stoji iza osjećaja “opečenosti” nakon zalogaja ljutog jela.
Kapsaicin: Tajna ljutine
Kapsaicin je aktivni sastojak u čili paprikama, koje pripadaju rodu Capsicum. Ove paprike dolaze u raznim obliku, od blage paprike do zloglasne Carolina Reaper. Kapsaicin se najčešće nalazi u tankoj opni koja drži sjemenke, ali može se pronaći i u mesu nekih ljutih paprika.
Kako uzrokuje reakcije u tijelu
Pored kapsaicinu, postoje i druge kemikalije koje izazivaju slične reakcije, uključujući alil izotio-cijanat, spoj koji se može naći u nekim cruciferous povrćem, poput senfa, hrena i wasabija. Ove tvari iritiraju sluznicu tijela — unutarnje obloženje organa i tjelesnih šupljina, kao što su želudac, pluća, usta, oči i nos.
Kada kapsaicin dospije u tijelo, aktivira TRPV1 receptore koji su osjetljivi na bol i toplinu. Mozak reagira na ovaj “napad” kao na prijetnju, pa šalje signale tijelu da poveća proizvodnju sluzi kako bi ispralo strano tijelo. Kao rezultat, počinjemo sliniti, oči se napune suzama, a nos počinje curiti. Čak i ako ne konzumirate ljutu hranu, vaša nosna sluznica može reagirati jer su senzorne živce u ustima i grlu povezani s onima u nosnoj šupljini.
Zašto mušice ipak uživaju u ljutini?
Čili biljke proizvode kapsaicin kao sredstvo odvraćanja kako bi spriječile životinje da ih jedu. To je zapravo dio njihovog kemijskog ratovanja. Zanimljivo je da kapsaicin iritira samo sisavce. Na primjer, ptice mogu jesti ljute paprike bez ikakvih posljedica, jer su njihovi TRPV1 receptori malo drugačiji od naših.
Ljudi i treeshrew su jedini sisavci poznati po tome što aktivno traže ljutinu kapsaicina. To ne znači da smo sadisti; jednostavno, aktivacija receptora boli može izazvati blagi stresni odgovor u tijelu, što dovodi do oslobađanja “hormona sreće” poput endorfina i dopamina. S druge strane, treeshrew imaju genetsku mutaciju u svom TRPV1 receptoru, što ih čini manje osjetljivima na “opečenu” senzaciju koju uzrokuje kapsaicin.
Jesu li ljuti začini zaista opasni?
Kapsaicin nije inherentno toksičan za ljude, iako konzumiranje velikih količina može uzrokovati niz neugodnih simptoma, od jakih bolova do probavnih smetnji. Problemi koje izaziva zapravo potječu iz našeg prirodnog odgovora tijela na kemikaliju, a ne iz same kemikalije koja je štetna. Ipak, njegova moć ne bi trebala biti podcijenjena. Kapsaicin i drugi srodni kapsaicinoidi su aktivni sastojci u nekim sprejevima za samoodbranu i sprejevima za medvjede. Ako je kapljica ove kemikalije dovoljna da odvrati 200-kilogramskog grizlija, onda se s njom treba postupati s poštovanjem.
Zaključak
Uživanje u ljutim jelima može biti prava avantura za vaše čula, izazivajući razne reakcije i otkrivajući tajne koje se kriju u okusu. Sljedeći put kada zagrizete u začinjeno jelo, razmislite o svim fascinantnim procesima koji se odvijaju unutar vašeg tijela. Ostajte znatiželjni i ne bojte se istraživati svijet začina!
