Što smo naučili o kamenome dobu: Odabir materijala za alat
Kamenom doba ljudskog roda, neosporno, bio je prvi korak ka tehnološkoj dominaciji naše vrste, no taj put nije bio nužan. Uostalom, odabir pogrešnog kamena – bilo suviše mekog ili nepravilnog – mogao je značiti da naši preci nikada ne bi napredovali dalje od “majmuna s ambicijama”. Dakle, kako su uspjeli pronaći pravu kombinaciju? Nova studija nudi odgovore ili barem postavlja temelje za njih.
Važnost materijala u alatima iz kamenog doba
U okviru istraživanja provedeno je niz eksperimenata na različitim sirovinama korištenim za perkusivne alate s arheološkog nalazišta Melka Wakena, starog između 1.6 i 0.7 milijuna godina, smještenog u etičkim visinama. Istraživači su uspjeli otkriti što je točno činilo određeni materijal korisnim našim drevnim precima i kada su određene prednosti nadmašivale druge. Dr. Eduardo Paixão, istraživač s Univerziteta Algarve u Portugalu i vodeći autor studije, istaknuo je: “Naša istraživanja pokazuju da su svojstva materijala kamenja – kao što su pogodnost, kvaliteta i trajnost – vjerojatno bila ključne odrednice u procesu odabira od strane ranih hominida.”
Različite vrste kamenja i njihova svojstva
Naši preci nisu bili onoliko primitivni koliko ih često zamišljamo. Oni su razumjeli suptilnosti različitih vrsta kamenja bolje nego što možda mislimo, osim možda nekih geologa. “Naši eksperimentalni rezultati pokazuju da, iako se dvije vrste kamenja (ignimbrit i staklasti ignimbrit) čine sličnima golim okom, njihovo ponašanje značajno se razlikuje”, objašnjava rad. Staklasti ignimbrit bio je daleko, teže dostupan alat, no istovremeno “znatno tvrđi” i “najhomogeniji” materijal, čime je postao izbor za izradu velikih reznih alata.
Povijesne zablude o tehnologiji kamenog doba
No, nije samo rezultat bitan. Mnoge stavke o tehnologiji kamenog doba koje smo do sada shvaćali temeljile su se na pretpostavkama. “U mnogim slučajevima, zaključci o specifičnim funkcijama artefakata temelje se na unaprijed stvorenim pretpostavkama o njihovoj veličini i morfologiji”, naglašava rad. Čak i oni koji su sustavno analizirani ostaju pomalo nejasni, jer “razlike u fizičkim svojstvima kamenja često se opisuju i organiziraju u različite kategorije ‘kvalitete sirovine’. Međutim, definiranje i kvantificiranje te ‘kvalitete’ nije jednostavno”, dodaje se u studiji.
Novi pristup istraživanju kamenog doba
U tom smislu, nova studija, kao i projekt koji ona označava, zaista je izvanredna. Ovo bi mogla biti prva studija koja analizira drevne kamene alate na njihovim vlastitim pravilima: ne samo da izvodi analizu artefakata nakon upotrebe, već replicira njihov izvorni način korištenja. Istraživači su primijetili da su neka svojstva, koja su ranije smatrana tajanstvenim “kvalitetama” samog kamena, zapravo posljedica upotrebe alata tijekom vremena. “Namjeran odabir materijala utjecao je na površinske promjene alata,” objašnjava koautor dr. João Marreiros.
Zaključak
Ovi nalazi otvaraju nove perspektive u razumijevanju tehnoloških inovacija u ranoj ljudskoj povijesti, dodaje Paixão. Planiramo daljnja istraživanja kako bismo bolje razumjeli složene odluke koje su donosili ti rani kreatori alata. Studija je objavljena u časopisu PLOS ONE i donosi nova saznanja o našim precima i njihovim alatima, stvarajući novi okvir za interpretaciju tehnologije kamenog doba.
