Utjecaj alkohola na mozak tijekom blagdanske sezone
Kada blagdansko razdoblje ponovno započne, mnogi od nas slave s obitelji, prijateljima i, budimo iskreni, nekoliko dodatnih čaša božićnog koktela. I dok se predajemo blagdanskom veselju, dobro je razmisliti o tome kako alkohol utječe ne samo na naše tijelo već i na naš mozak.
Nova istraživanja otkrivaju
Istraživači sa Sveučilišta Texas A&M otkrili su neke zabrinjavajuće činjenice o tome kako dugotrajna konzumacija alkohola ometa sposobnost mozga da uči i prilagođava se. Posebno su se usredotočili na neurone poznate kao kolinergički interneuroni (CINs), koji igraju ključnu ulogu u kontroli dopaminergičkog signala — faktora koji utječe na učenje i motivaciju.
Alkohol može imati različite učinke na tijelo:
- Kratkoročni učinci: pamćenje, ravnoteža, inhibicije
- Dugoročni učinci: razvoj poremećaja korištenja alkohola (AUD)
Poremećaj korištenja alkohola je globalni problem koji pogađa čak 400 milijuna ljudi širom svijeta i može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme poput moždanog udara, raka, bolesti jetre i kardiovaskularnih oboljenja. Osim toga, poznato je da ometa kognitivne funkcije, uključujući kognitivnu fleksibilnost, koja se odnosi na prilagodbu novim situacijama, kao i pamćenje i učenje.
Kako alkohol utječe na neurone?
U normalnim okolnostima, CIN-ovi funkcioniraju u obrascu “izbijanje-pauza”. Kako samo ime sugerira, radi se o brzom izbijanju aktivnosti, nakon čega slijedi pauza. Ovaj obrazac je važan za prilagodbu i učenje novih ponašanja. Kada su istraživači analizirali životinjske modele izložene alkoholu, otkrili su da je obrazac izbijanja imao slabije i kraće pauze, što je narušilo ključne procese poput učenja obrnutih ponašanja.
Kako je Jun Wang, docent na Texas A&M College of Medicine, objasnio: “Učenje obrnutog ponašanja je temelj kognitivne fleksibilnosti. Omogućuje ljudima da ‘ne uče’ ponašanja kada se pravila ili okolnosti promijene — proces koji se snažno oslanja na acetilkolin signalizaciju.”
Znanstvenici su koristili tehniku koja se zove optogenetika, koja kombinira optiku i genetiku kako bi manipulirali određenim neuronima. Osvjetljenje je korišteno za kontrolu aktivnosti stanica, dok su genetski modificarani biosenzori detektirali otpuštanje acetilkolina u stvarnom vremenu dok su subjekti obavljali zadaće. Ovo je omogućilo znanstvenicima da vide kako promjene u izbijanju CIN-a utječu na učenje.
Važnost burst-pauza dinamike
Otkriveno je da faza izbijanja pomaže u “zaboravljanju” starih ponašanja (takozvano učenje ekstenzije), dok je faza pauze potrebna za učenje novih ponašanja (učenje obrnutog ponašanja). “Dinamika izbijanja i pauze CIN-ova je ključna za prilagodljivost ponašanja,” istaknuo je Wang. “Ova studija ističe njihove jedinstvene uloge i postavlja temelje za istraživanje kako slični mehanizmi mogu utjecati na stanja izvan ovisnosti, uključujući starenje i neurodegenerativne bolesti.”
Zaključak
Osim što nam objašnjava kako kognitivna fleksibilnost može biti narušena alkoholom, otkriveni podaci ukazuju na potencijalne terapijske ciljeve za liječenje poremećaja korištenja alkohola i drugih problema s mozgom uzrokovanih kognitivnim oštećenjima. Ova istraživanja sugeriraju da bi usmjeravanje na burst-pauza obrazac izbijanja CIN-ova moglo dovesti do terapija koje poboljšavaju kognitivnu fleksibilnost u određenim uvjetima.
Ova studija je objavljena u časopisu Science Advances, otvarajući nova vrata za daljnje istraživanje i potencijalna rješenja za zdravstvene izazove povezane s alkoholom i kognitivnom disfunkcijom.
