Najveći vodopad na svijetu: Iznenađujuće otkriće
Svi znamo za veličanstvene Viktorijine i Anđeoske vodopade, no jeste li znali da se najveći vodopad na svijetu nalazi pod morem? Riječ je o vodopadu u Danskom prolazu, koji je veći od svih ostalih poznatih vodopada zajedno. U ovom članku, istražit ćemo ovaj fascinantni fenomen i njegov značaj za morski ekosustav.
Što je vodopad u Danskom prolazu?
Vodopad u Danskom prolazu, koji se nalazi između Islanda i Grenlanda, visine je nevjerojatnih 3,505 metara (11,500 stopa). Iako se čini da je stvarni “pad” visok samo 2,012 metara (6,600 stopa), ukupna visina čini ga višim od bilo kojeg drugog poznatog vodopada na svijetu.
Ovaj vodopad nije samo impresivne visine; širok je otprilike 480 kilometara (300 milja) i pumpa između 20 i 40 puta više vode u Atlantski ocean od svih rijeka koje teku u njega. Na impresivan način, količina vode koja prolazi kroz ovaj vodopad može se usporediti s jednom i pol Velikom piramidom u Gizi koja se slijeva svake sekunde.
Zašto je ovaj vodopad toliko skriven?
Vodopad u Danskom prolazu nije turistička destinacija. Zbog svoje lokacije na rubu Arktičkog kruga, posjetitelji se vjerojatno suočavaju s ozbiljnim hladnoćama, umjesto sunčanih dana. Na tom području nalaze se često ledenjaci, a najznamenitija prisutnost bila je tijekom Drugog svjetskog rata. No, najveća prepreka za posjet ovom nevjerojatnom vodopadu je jednostavna: on je pod vodom.
Kako vodopad može postojati pod morem?
Iako se možda čini nevjerojatnim, vodopad na dnu oceana moguće je objasniti jednostavnom fizikom. Hladna voda iz Nordičkih mora susreće se s toplijom vodom iz Irminger mora. Hladna, gusta voda brzo tone ispod toplije vode i stvara trenutni tok koji ispušta više od 123 milijuna kubičnih stopa (3.5 milijuna kubičnih metara) svake sekunde.
Međutim, budući da se vodopad toliko širi, voda se kreće brzinom od samo 50 centimetara (20 inča) u sekundi, što je približno brzini malog djeteta koje pravi svoje prve korake.
Ekološki značaj Danskog prolaza
Iako možda nije vizualno spektakularan, vodopad u Danskom prolazu od vitalnog je značaja za morski ekosustav. Dio je sustava oceanske struje poznatog kao Atlantska meridionalna cirkulacija (AMOC). Ovaj sustav cirkulira vodu između sjevera i juga, donoseći hladnije vode, stabilnost klime, te vitalni kisik, hranjive tvari i organsku tvar koja podržava morski život.
U 1960-ima geologe je priveo istraživanju ovog područja, i započeli su projekt “Overflow ’73”, gdje su mjerili brzinu, pravac i temperaturu vode svaki petnaest minuta tijekom cijelog mjeseca.
Utjecaj klimatskih promjena
Nažalost, ova važna cirkulacija suočava se s prijetnjama uslijed klimatskih promjena. NOAA upozorava da dok cijeli proces prolazi sporo, postoje dokazi da se AMOC usporava. Ako se nastavi usporavanje ili potpuno zaustavi, mogli bismo svjedočiti katastrofalnim posljedicama, uključujući promjene u obrascima kiše u Južnoj Africi i povećanje razine mora na istočnoj obali SAD-a.
Zaključak
Dok su Viktorija i Anđeo lako prepoznatljivi i popularni, vodopad u Danskom prolazu ostaje skrivena tajna svijeta, ali od vitalnog značaja za naš ekosustav. Iako je teško zamisliti kako bi izgledao kad bi bio iznad površine, njegova veličina i utjecaj na okoliš daju mu posebno mjesto među prirodnim čudima svijeta. U budućnosti, nadamo se da će se o ovome nevjerojatnom vodopadu više govoriti, prije nego što ga klimatske promjene u potpunosti promijene.
