Predviđanje velikog skoka ljudske civilizacije
U današnje vrijeme, poznati teorijski sistemolog prognozira da se ljudska civilizacija nalazi na rubu “gigantskog skoka”. Ovaj skok mogao bi nas odvesti prema “umreženoj superabundanciji”, ali bi mogao biti ugrožen porastom nacionalističkog populizma. U novom istraživanju, istraživački novinar i akademik Nafeez Ahmed tvrdi da se svijet suočava s bezpresedanskim krizama.
Unutarnji izazovi industrijske civilizacije
Ahmed objašnjava: “Industrijska civilizacija suočava se s ‘neizbježnim’ opadanjem dok je zamjenjuje ono što bi se moglo pokazati kao daleko naprednija ‘postmaterijalistička’ civilizacija koja se oslanja na distribuiranu superabundantnu čistu energiju.” Ključna prepreka je to što se industrijska civilizacija brzo urušava, što bi moglo omesti pojavu superiornog ‘životnog ciklusa’ za ljudsku vrstu.
Kombinacija kriza u globalnom sustavu
Jasno je da se čovječanstvo suočava s nevjerojatno složenim nizom međusobno povezanih izazova. Povijest je bogata brojnim krizama, no globalna dimenzija trenutne situacije, njena međusobna povezanost, te potencijal za međusobno pojačanje tih izazova čini je neusporedivom. U suštini, sve više shvaćamo da kriza na jednom dijelu globalnog sustava može brzo utjecati na druge.
Nažalost, trenutni pristup za razumijevanje ove situacije i predviđanje budućih promjena još je nedovoljno razvijen. Metode predviđanja često su ograničene disciplinarnom specijalizacijom, iako je znanstvena zajednica sve više svjesna potrebe za transdisciplinarnim razmišljanjem.
Teorija uspona i pada civilizacija
U svom novom radu, Ahmed sintezizira ogromne količine znanstvene literature iz prirodnih i društvenih znanosti kako bi ponudio novu teoriju o usponu i padu civilizacija. On tvrdi da civilizacije evoluiraju kroz četiri faze: rast, stabilnost, opadanje i transformaciju. Danas se čini da industrijska civilizacija ulazi u svoju završnu fazu, fazu opadanja, koja bi mogla dovesti do transformacije.
Ahmed ističe da bi novi materijalno-tehnološki sustav mogao nastati širom svijeta kako bi zamijenio stari industrijski poredak. Postoje uvjerljivi dokazi da industrijska civilizacija ulazi u završnu reorganizaciju.
Obnovljivi resursi i izazovi
Industrija fosilnih goriva suočava se s opadanjem zbog raznih čimbenika, što omogućava pojavu novih “uznemirujućih” tehnologija obnovljive energije, uključujući solarne panele, vjetroturbine i skladištenje baterija. Ove tehnologije zabilježile su značajan pad cijena i “eksponencijalno povećanje stope usvajanja”. Očekuje se da će solarna energija, vjetar i baterije transformirati globalni energetski sustav tijekom sljedećih dvadeset godina.
Osim toga, poljoprivreda, transport i umjetna inteligencija također će prolaziti kroz slične napretke, s razvojem stanične poljoprivrede, električnih vozila i računalne obrade.
Rizici od autoritarizma
Iako ove projekcije izgledaju optimistično, Ahmed upozorava da postoji značajan prostor za regresiju. Porast autoritarne politike, poput nadolazeće Trumpove administracije, može ugroziti civilizaciju. Dok nove tehnologije ometaju postojeći poredak, one su distribuirane i decentralizirane, pružajući izazove starim centraliziranim industrijskim hijerarhijama.
“Huge new possibility space is emerging, where humanity could provide itself superabundant energy, transport, food and knowledge without hurting the earth,” kaže Ahmed. No, on upozorava da bi neuspjeh u odgovornom upravljanju ovim sposobnostima mogao dovesti do propasti.
Zaključak
Svi ovi aspekti sugeriraju da se čovječanstvo suočava s velikim promjenama. Dok smo na pragu novog životnog ciklusa, moramo se ozbiljno pozabaviti načinima upravljanja ovim novim tehnologijama kako bismo osigurali održiviji i pravedniji budući razvoj. Pitanje ostaje: možemo li evoluirati prema boljoj civilizaciji, ili ćemo se suočiti s regresijom? Ahmedova analiza o preobrazbama koje nas čekaju nužna je za razumijevanje budućnosti ljudske civilizacije.
