Razumijevanje sezonskog afektivnog poremećaja (SAD)
Dok je doba blagdana u punom jeku, mnogi ljudi ne osjećaju tu radost. Za one koji pate od sezonskog afektivnog poremećaja (SAD), promjena godišnjih doba može donijeti značajne promjene u raspoloženju, snu i razini energije. Umjesto da se radi o samostalnoj dijagnozi, SAD se trenutno smatra podtipom ponavljajućeg velikog depresivnog poremećaja ili bipolarnog poremećaja s sezonskim obrascem. To znači da simptomi depresije nastaju u određenim godišnjim dobima ili razdobljima godine i traju otprilike četiri do pet mjeseci.
Simptomi sezonskog afektivnog poremećaja
Najčešće, simptomi se javljaju kasnom jeseni ili ranim zimskim mjesecima—poznato kao zimski obrazac SAD-a. Međutim, manji broj ljudi može doživjeti ljetni obrazac SAD-a, gdje se simptomi pojavljuju kasno proljeće ili rano ljeto i ublažavaju kasnije tijekom godine. Simptomi SAD-a variraju od osobe do osobe, ovisno o tome jesu li pogođeni zimskim ili ljetnim obrazcem, a ne moraju se nužno javljati svake godine. No, postoje i neki zajednički simptomi, kao što su:
- trajna niska raspoloženja
- niska razina energije
- teškoće u koncentraciji
- gubitak interesa za aktivnosti koje su prije donosile zadovoljstvo
- osjećaj krivnje ili beznađa
- iritabilnost
Osobe s ljetnim obrascem SAD-a mogu iskusiti simptome poput nesanice i smanjenog apetita, dok oni s zimskim oblikom mogu primijetiti suprotno; simptomi poput prekomjernog spavanja i povećanog apetita za ugljikohidratima su česti.
Uzroci sezonskog afektivnog poremećaja
Točan uzrok SAD-a nije poznat. Poremećaji mentalnog zdravlja često su složeni i nemaju jednu jedinstvenu osnovu. Međutim, široko je prihvaćeno da promjene u izloženosti sunlight-u mogu igrati ulogu. Na primjer, sunlight značajno utječe na naš tjelesni sat, ili cirkadijani ritam, koji regulira mnoge funkcije unutar tijela. Zbog manje izloženosti sunlight-u tijekom zimskih mjeseci, pretpostavlja se da to može ometati tjelesni sat i dovesti do simptoma zimskog obrasca SAD-a.
Pored toga, postoje i teorije o promijenjenim razinama dva ključna molekula u tijelu: serotonina i melatonina (koji se sintetizira u tijelu iz serotonina). Oba su uključena u regulaciju sna, dok serotonin također ima važnu ulogu u regulaciji raspoloženja. Smatra se da osobe s zimskim oblikom SAD-a mogu imati smanjene razine serotonina i/iliti proizvoditi više melatonina nego obično, što može ometati normalni dnevni ritam tijela uzrokujući umor i nisko raspoloženje.
Faktori rizika i liječenje
Postoje određeni faktori rizika za SAD; na primjer, pretpostavlja se da su žene češće pogođene nego muškarci, kao i osobe s postojećim depresivnim poremećajima ili bipolarnim poremećajem. Također, zaključno, smatralo bi se da se SAD javlja češće kod osoba koje žive daleko od ekvatora, gdje su sati dnevnog svjetla u jesen i zimu znatno kraći.
Jedan od najpoznatijih pristupa liječenju prepoznatog SAD-a je terapija svjetlom. To može značiti izlaganje sunlight-u, ili ako to nije moguće, medicinski odobrene lampe za svjetlo ili “SAD lampe”, kako ih često nazivaju. Međutim, Nacionalna zdravstvena služba Ujedinjenog Kraljevstva navodi da, iako postoji potencijalna učinkovitost terapije svjetlom, dokazi su mješoviti. Na primjer, nedavna meta-analiza 19 randomiziranih kontroliranih ispitivanja ukazala je da terapija svjetlom može biti učinkovita na kratki rok, ali i da kvaliteta dokaza nije bila visoka; mnoga istraživanja imala su relativno male uzorke i koristila su različite metodologije, što dovodi u pitanje pouzdanost njihovih nalaza.
Što dalje?
Antidepresivi se također mogu propisati kao oblik liječenja, no važno je napomenuti da može proći od 4 do 6 tjedana da njihovi učinci postanu vidljivi. Mnogim ljudima potrebno je nešto isprobavanja kako bi pronašli lijek koji najbolje djeluje na njih. Osim toga, ili kao samostalan oblik terapije, osobama s SAD-om može se ponuditi psihoterapija, kao što je kognitivno-bihevioralna terapija.
Postoji nekoliko metoda koje predlažu pacijenti i koje mogu pomoći u ublažavanju simptoma, poput brige za fizičko zdravlje, izbjegavanja pretjeranih zahtjeva i bavljenja aktivnostima za koje znaju da im pomažu.
No, važno je napomenuti da ljudi ne bi trebali prolaziti kroz ovo stanje sami. Ako mislite da možda imate SAD, ključno je razgovarati s zdravstvenim stručnjakom. Rano traženje pomoći ključni je dio oporavka.
Pomozite sebi i drugima
Ukoliko vi ili netko koga poznajete ima poteškoća, pomoć i podrška dostupna su putem Nacionalne linije za prevenciju samoubojstva na 1-800-273-8255 u SAD-u. U Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj, Samaritanci su dostupni na broju 116 123. Međunarodne linije za pomoć možete pronaći na SuicideStop.com.
