Uzburkan Južni Okean: Utjecaj Gubitka Morskog Leda na Oluje u Antarktiku
Južni Okean postaje sve nemirniji. Oluje oko Antarktika se povećavaju zbog izrazitog gubitka morskog leda, što istraživači opisuju kao “promjenu kakvu nismo vidjeli u proteklom stoljeću.” U novom istraživanju, znanstvenici iz Nacionalnog centra oceanografije u Ujedinjenom Kraljevstvu proučili su rekordno niske razine morskog leda u Antarktiku tijekom zime 2023. i njihov utjecaj na olujne uvjete vremenskih prilika.
Gubitak Morskog Leda i Njegove Posljedice
Tijekom ove bezpresedanske zime, koncentracije morskog leda u velikim područjima Weddell, Bellingshausen i Ross mora pale su do 80 posto ispod normalnih razina. Ovaj dramatičan pad čini se da je izazvao ripple efekte kroz široki klimatski sustav kontinenta.
- Morski led tijekom tamnih zimskih mjeseci djeluje kao zaštitni štit, ograničavajući prijenos topline iz relativno toplog oceana u hladniju atmosferu iznad.
- Kada se led izgubi, toplina slobodno prodire u atmosferu, što rezultira povećanjem temperature.
- Istraživači su otkrili da je gubitak morskog leda u Antarktiku 2023. godine udvostručio količinu topline koja se oslobađala u atmosferu iz oceana u nekim područjima.
Utjecaj na Oluje
Kada se ova toplina oslobodi u atmosferu, može potaknuti oluje zagrijavanjem zraka, što dovodi do brzog dizanja zračnih masa, jačanja vjetrova, formiranja oblaka i turbulentnim vremenskim sustavima. Procjenjuje se da je gubitak leda 2023. povećao učestalost oluja u najzahvaćenijim područjima za čak sedam dana mjesečno u usporedbi s brojem oluja zabilježenih između 1990. i 2015. godine.
Osnovni Podaci
U članku uz studiju, Laura L. Landrum i Alice K. DuVivier, klimatske znanstvenice iz Nacionalnog centra za istraživanje atmosfere u Koloradu, napisale su: “Tijekom gotovo 40 godina, količina leda u moru oko Antarktika pokazivala je male, ali značajne poraste, što je kulminiralo rekordnim maksimumom 2014. godine. Međutim, to je pratila velika izgubljena količina morskog leda 2016. godine, a 2023. godine, gubici su bili bez presedana, a blizu rekordno niske razine zadržalo se i 2024. godine.” Ove promjene, zajedno s oceanskima, sugeriraju da Južni Okean može prolaziti kroz promjenu kakvu smo rijetko vidjeli u prošlom stoljeću.
Oluje u Antarktiku
Oluje u Antarktiku obično se javljaju u obalnim regijama, jer ih pokreću vremenski sustavi koji nastaju nad Južnim Okeanom. Rubovi kontinenta su također mjesta gdje se formiraju niskotlačni vremenski sustavi zbog sukoba između hladnog kontinentalnog zraka i relativno toplog oceanskog zraka, što dodatno povećava vjerojatnost oluja.
Ove oluje, obilježene snažnim vjetrovima, ekstremnom hladnoćom i jakim snježnim padalinama, obično su učestalije i intenzivnije tijekom zimskih mjeseci. S obzirom na to da je kontinent u tom razdoblju godine obavijen stalnom tamom, oluje stvaraju izrazito nemilosrdno okruženje.
Zaključak
Postavlja se pitanje: koliko je neobična bila 2023. godina? Antarktika je ponovno imala iznimno malo morskog leda tijekom zime 2024. Ove dvije ekstremne zime mogu biti dio sustavne promjene povezane s promjenom režima u Južnom Okeanu. Sa svim tim informacijama, buduće olujne vremenske pojave u ovom području mogle bi postati sve češće, što svakako zaslužuje našu pažnju.
Nova studija je objavljena u časopisu Nature.
