Kina završava impozantan projekt “Velikog zelenog zida”
Kina je najavila završetak iznimnog ekološkog projekta koji se proteže na nevjerojatnih 3,046 kilometara duž Taklimakan pustinje, najveće pustinje u zemlji. Ovaj projekt, nazvan “Veliki zeleni zid”, uključuje sadnju raznih drvenastih biljaka poput crvenih vrba i sacsaula s ciljem sprječavanja erozije tla i štetnog djelovanja pješčanih oluja.
O projektu i njegovim ciljevima
Kako izvještava Xinhua, projekt se provodi na južnim rubovima Taklimakan pustinje u Xinjiang Ujgur Autonomnoj Regiji. Sadnja biljaka trebala bi djelovati kao ekološki zaštitni zid koji će zaustaviti pustinjske vjetrove i prašnjave oluje, koje značajno oštećuju poljoprivredu u tom području. Ova inicijativa predstavlja dio višeslojnog programa pod nazivom “Trostruki sjeverni pojas” koji se odnosi na reforestaciju i suzbijanje širenja pustinje Gobi i drugih sušnih područja.
- Projekt je započeo 1978. godine
- Planirano je da se završi do 2050. godine
- Procjenjuje se da će uključivati čak 100 milijardi drveća
- Bit će to najveći projekt ekološkog inženjerstva na svijetu
Kritike i izazovi
Ipak, “Veliki zeleni zid” nije bez kritika. Prema podacima Kraljevskog geografskog društva Velike Britanije, neki znanstvenici dovode u pitanje održivost ovog programa. Postoje zabrinutosti da sadnja drveća u neutočenim područjima može imati dugoročne negativne posljedice. Osim toga, monokulture drveća bi mogle naštetiti divljim životinjama i povećati rizik od izbijanja bolesti. Također, sumnje postoje u efikasnost ovih zelenih pojaseva u smanjenju intenziteta pješčanih oluja.
Desertifikacija i globalni utjecaj
Iako postoje kontroverze, ova inicijativa pokazuje kako Kina poduzima mjere protiv desertifikacije, problema koji pogađa više od 27% kopnenog područja zemlje i utječe na oko 400 milijuna ljudi. Desertifikacija, koja vodi do pretvaranja plodnih zemljišta u suhe pustinje, nastaje kao rezultat kombinacije prirodnih faktora i ljudskih aktivnosti poput neodržive poljoprivrede i krčenja šuma. U posljednjim desetljećima, ovome se dodaju i učinci klimatskih promjena.
Globalni izazov desertifikacije
Prema izvješću UN-a objavljenom ovog mjeseca, desertifikacija se smatra “globalnom, egzistencijalnom opasnošću”. Statistika pokazuje da je 77,6% površine Zemlje bilo sušnije 2020. nego prije trideset godina. “Bez zajedničkih napora, milijuni ljudi suočit će se s budućnošću obilježenom glađu, raseljavanjem i ekonomskim padom. No, prihvaćanjem inovativnih rješenja i jačanjem globalne solidarnosti, ljudski rod može odgovoriti na ovaj izazov,” izjavila je Nichole Barger, predsjednica znanstveno-političkog sučelja UN konvencije za borbu protiv desertifikacije.
Zaključak
Projekt “Veliki zeleni zid” može se smatrati važnim korakom u borbi protiv desertifikacije, ali također otvara diskusiju o održivosti i dugoročnim posljedicama ekoloških inicijativa. Budućnost ovakvih projekata ovisi o našoj sposobnosti da uravnotežimo prirodne procese s ljudskim potrebama kako bismo osigurali bolju budućnost za buduće generacije.
