Španjolske Spužve: Izvanredni Organizmi s Nevjerojatnom Dugovječnošću
Teško je povjerovati da su spužve životinje, s obzirom na to koliko izgledaju stacionarno i nalik biljkama. Ipak, one predstavljaju neke od najdugovječnijih životinja na planetu. Najimpresivnije vrste mogu se pronaći u Antarktiku, gdje znanstvenici procjenjuju da jedna jedinka može imati čak 11,000 godina. Spužva o kojoj se radi pripada vrsti Monorhaphis chuni i svoja tijela drže prikačena za morsko dno putem jedne velike igle ili spikule.
Povijest i Fizičke Karakteristike Spužve
Tijelo ove spužve je savijeno oko spikule, formirajući kontinuirani cilindar, što je učinkovito drži iznad morskog dna i možda je inspiriralo opis Monorhaphis vrste od strane Nacionalne uprave za oceanske i atmosferalne administracije (NOAA) koja je spomenula da je „možda inspiracija za kukuruzne štapiće”. Ova nevjerojatna dugovječnost otkrivena je 2012. godine, kada su znanstvenici ispitali izotopni i elementarni sastav kostura velike jedinke M. chuni. Sa više od 2 metra dužine i debljinom od 1 centimetra, spužva je bila već prilično impresivna, ali kada su istražili fine lamela koje čine njen staklenkasti rod (koji raste poput godišnjih prstenova drveta), rezultat njenog uzrasta bio je zapanjujući.
Delta Promjena: Klimatski Arhiv Morskih Dubina
Spužva, stara oko 11,000 godina, mogla je svjedočiti mnogim promjenama dok je tiho rasla na dubini od oko 1,100 metara u Istočnom kineskom moru, sve do svog otkrića 1986. godine. Više od 25 godina kasnije, tim znanstvenika uspio je prikupiti dragocjene informacije o klimatskim uvjetima u kojima je spužva rasla, proučavajući obrasce rasta njenog silikonskog dioksidnog stuba. “U početku smo pod elektronskim mikroskopom prepoznali četiri područja gdje su lamela rasle nepravilno”, rekao je glavni autor Klaus Peter Jochum u izjavi. “Oni ukazuju na vremenske periode povećanja temperature vode, na primjer, zbog erupcije podmorskog planinskog lanca.”
Važnost Spužva u Istraživanju Okeanskih Uvjeta
Spužve s takvom iznimnom dugovječnošću predstavljaju priliku da proučavamo oceanske uvjete koristeći živi klimatski arhiv. Na taj način, uspjeli smo utvrditi da su se temperature dubokog oceana mijenjale nekoliko puta tijekom proteklih milenija. Temperatura u kojoj je spužva rasla oscilirala je barem jednom, s manje od 2°C do između 6 i 10°C, kao rezultat erupcija podmorskog planinskog lanca. Ove informacije nismo imali prije otkrića potencijala spužve vezano uz klimu.
Završne Misli
Ne dajte se prevariti jednostavnim izgledom dubokomorskih spužvi; one kriju mnoge tajne i trikove iza svojih spikula. Njihova nevjerojatna dugovječnost i sposobnost da otkriju promjene u klimi čine ih fascinantnim predmetom istraživanja i važnim sastavnim dijelom naše oceanske ekosustava.