Inovacije u Server Procesorima: Uvidi iz Nvidia-ove Povijesti
Na nedavnom SC24 događaju, Dave Ditzel, osnivač Esperanto Technologies, podijelio je iznimno zanimljive uvide o ranim naporima Nvidije na razvoju server procesora. Njegova izlaganja otkrivaju ključne aspekte povezanosti između pravnih izazova i tehnoloških odluka koje su oblikovale Nvidijin put u svijetu računarskih arhitektura.
Projekt Denver: Od x86 do Arm
Prema informacijama koje donosi HPCwire, Ditzel, koji je prethodno bio izvršni direktor Transmeta, otkrio je da je Nvidia-in prvi server CPU, poznat kao Projekt Denver, započeo svoj put kao x86 CPU. Međutim, zbog pravnih prepreka, kompanija je odlučila preći na Arm arhitekturu. Ditzel naglašava da je taj prelazak bio potaknut licenciranjem Transmeta-ove Tokamak tehnologije, koja je mogla prevesti x86 kod u RISC skup uputa.
On objašnjava: “Nvidia je predstavila proizvod nazvan Denver. Uistinu, bila je to ista koncepcija. Izvorno je započela kao x86 [CPU], no zbog određenih pravnih poteškoća, morala je postati Arm CPU.” Ova odluka, kako je rekao, postavila je temelje za Nvidijinu povezanost s Arm arhitekturom.
Tokamak i Njegova Sudbina
Tokamak, koji je razvijen od strane Transmeta, trebao je biti treća generacija x86 čipa nakon procesora Crusoe i Efficeon. Nažalost, projekt nikada nije službeno lansiran, već je licenciran drugim kompanijama poput Intela i Nvidije. Iako je Intel stekao dizajn, nije najavio proizvod temeljen na toj tehnologiji. “Možete pretpostaviti sve razloge zašto ili me ponekad počastiti pivom,” dodaje Ditzel s dozom humora.
Uspon Arm Servera i Izazovi Sa Softverskim Ekosustavom
Nvidia je službeno predstavila Projekt Denver kao Arm-bazirani CPU 2011. godine, a kasnije ga je integrirala u svoju Tegra seriju. Iako je u početku vladala entuzijazma oko Arm servera, usvajanju su se pridružili izazovi, posebno u kontekstu softverskog ekosustava.
Od tada, Nvidia je razvila svoj Grace CPU i odustala od pokušaja akvizicije Arme nakon regulatornih prepreka. Ditzel je pokrenuo firmu za dizajn čipova Esperanto prije otprilike sedam godina, te je zbog svojih prethodnih negativnih iskustava s licenciranjem x86 odlučio okrenuti se RISC-V, smatrajući ga ekonomičnijim i bez pravnih komplikacija. “Bar imamo igralište gdje možemo isprobati nove stvari, a neki odvjetnik neće zvoniti na vaša vrata,” zaključuje Ditzel.
Završna Razmišljanja
Ovaj uvid u razvoj Nvidijinih procesora naglašava kako su pravni izazovi i tehnički napredak često međusobno povezani. Kroz povijest projekata poput Denvera i Tokamaka, možemo vidjeti kako su strategije kompanija oblikovane vanjskim okolnostima, ali i hrabrošću u preuzimanju rizika. U svijetu gdje tehnologija stalno napreduje, interesantno je pratiti kako ovakvi izazovi oblikuju budućnost industrije.
