Utjecaj Olovnih Benzina na Mentalno Zdravlje u SAD-u
Nedavna studija ukazuje na zabrinjavajući učinak olovnih benzina u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je otkriveno da je dodavanje olova bio uzrok 151 milijuna slučajeva psihijatrijskih poremećaja, uključujući depresiju, anksioznost i hiperaktivnost među Amerikancima. Ova situacija izaziva ozbiljna pitanja o dugoročnim posljedicama izloženosti olovu i potrebnim mjerama zaštite u budućnosti.
Povijest dodavanja olova u gorivo
Godine 1922., ideja o dodavanju olova u gorivo radi poboljšanja učinkovitosti i zaštite motora bila je široko prihvaćena. Međutim, nisu se predviđale dalekosežne posljedice ovoga čina. Umesto da se oprezno razmotri ovaj izbor, inženjer Thomas Midgley, Jr. nije se obeshrabrio i pridobio je podršku velikih industrija. Nažalost, SAD je naposlijetku zabranio olovni benzin tek 1996. godine, dok su druge zemlje polako slijedile taj primjer.
Što pokazuje istraživanje
Prema istraživanju iz 2015. godine, više od 170 milijuna ljudi u SAD-u bilo je izloženo opasnim razinama olova u krvi tijekom razvoja mozga. Značajna količina istraživanja potvrđuje da izloženost olovu u djetinjstvu može značajno oštetiti razvoj mozga, utječući na mentalno zdravlje pojedinca i njegovog okruženja. Istraživanje, koje je vodio dr. Aaron Reuben s Duke University, pokazuje da su efekti izloženosti olovu posebno izraženi u vezi sa zločinom.
Veza između olova i zločina
Dok mnogi istraživači fokusiraju svoju pažnju na povezanost između olovnog benzina i kriminala, ostaje upitno koliko je ova povezanost objektivna. Međutim, zanimljivo je primijetiti da je zločin u SAD-u dosegao svoj vrhunac kada su osobe najizloženije olovu u zraku dosegle dobi kada najčešće počinju zločine, a potom je počeo opadati. Ova pojava primijećena je i u drugim zemljama, koje su, međutim, imale drugačije vremenske okvire izloženosti olovu.
Psihičko zdravlje i olovo
Ekipi istraživača pridružili su se profesori Michael McFarland i Matt Hauer sa Sveučilišta Florida State, koji su istražili povezanost između izloženosti olovu i mentalnog zdravlja. Njihova analiza je pokazala da je među Amerikancima zabilježen značajan porast psihičkih problema, a dođo je do 151 milijun dodatnih slučajeva dijagnosticiranih problema poput depresije i anksioznosti. Iako se mnogo toga može svesti na povećanje simptoma, posljedice su neosporne.
Dugoročne posljedice za društvo
Zabrinjavajuća je činjenica da su dugoročne posljedice olovnog benzina uzrokovale ukupno 602 milijuna dodatnih točaka u psihopatologiji. Kako naglašava Reuben, većina ljudi doživjela je učinak sličan blagoj groznici – ne toliko teškim da bi izazvali potražnju za hitnom pomoći, ali dovoljno jakim da otežava svakodnevni život. McFarland ističe da je cijela američka kultura pretrpjela promjene, od utjecaja neuroticizma do smanjene savjesnosti.
Zaključak: Budućnost bez olovnog benzina
Iako su djeca u SAD-u danas izložena mnogo nižim razinama olova, još uvijek postoje mjesta gdje su sustavi vodoopskrbe kontaminirani ili gdje se tlo reciklira s olovom. Dok se generacija koja je najviše bila izložena olovu približava vrhuncu svojih karijera, društvo u cjelini i dalje nosi posljedice ovakvih odluka. S obzirom na izloženost stotina milijuna djece širom svijeta, nužna je daljnja istraživanja i briga za zdravlje svih, kako bi se zaštitila budućnost bez olovnog benzina.
