Izazov Fermi: Gdje su svi izvanzemaljci?
Kada istražujemo planete unutar i izvan našeg Sunčevog sustava, pitanje “Gdje su onda izvanzemaljci?” postaje sve složenije. S otkrićem brojnih planeta u nastanjivim zonama oko njihovih zvijezda te pronalaskom novih klasa egzoplaneta koji bi mogli biti prikladni za život, također smo svjedočili postojanju života na Zemlji u ekstremnim uvjetima za koje nismo ni sanjali da su mogući. No, gdje su svi?
Paradox Fermi i istraživanje naseljavanja galaksije
Jedan od prvih pokušaja odgovora na ovo pitanje poznat je kao Fermi paradoks. U ovoj temi, astrofizičar Michael Hart istraživao je koliko bi vremena trebalo da jedno (ili više) civilizacija kolonizira galaksiju. U svom radu iz 1974. godine pod naslovom “Objašnjenje odsutnosti izvanzemaljaca na Zemlji”, Hart tvrdi da bi, ukoliko bi civilizacija pokušala, bila sposobna kolonizirati galaksiju u relativno kratkom vremenskom razdoblju.
“Zamislimo da na kraju pošaljemo ekspedicije prema svakoj od 100 najbližih zvijezda, koje su unutar 20 svjetlosnih godina od Sunca. Svaka od ovih kolonija ima potencijal da na kraju pošalje svoje ekspedicije, a njihovi kolonisti mogu nastaviti kolonizaciju dalje,” napisao je Hart. Ako ne bi bilo pauze između putovanja, granica istraživanja prostora bi se širila brzinom od 0.10c, što bi značilo da bi većina naše galaksije mogla biti istražena unutar 650.000 godina.
Budućnost kolonizacije galaksije
Ako pretpostavimo da vrijeme između putovanja bude jednako dužini jednog putovanja, potrebno vrijeme za osvajanje galaksije bi se približno udvostručilo. Hart ističe da, ukoliko bi postojale napredne civilizacije u našoj galaksiji, imale bi dovoljno vremena da nas kontaktiraju, osim ako nisu započele istraživanje svemira manje od 2 milijuna godina. S obzirom na to da je naša galaksija stara oko 13.6 milijardi godina, zbunjujuće je da još nismo otkrili postojanje izvanzemaljskih civilizacija. Hart navodi da bi nedostatak izvanzemaljaca na Zemlji mogao biti dokaz da izvan našeg svijeta ne postoji niti jedan oblik izvanzemaljskog života.
Istraživanje tempa proširenja civilizacija
Dok istražujemo zvijezde, postavlja se pitanje možemo li očekivati koloniziranu galaksiju? U nedavnoj studiji objavljenoj na preprint serveru arXiv, tim istraživača ispitivao je koliko brzo civilizacija može naseliti planete unutar svog dohvata. Istraživači su stvorili pojednostavljeni model svemira sastavljen od ćelija koje predstavljaju nastanjive planete.
Ovaj model svemira stvara 3D sferni presjek s “civilizacijom” u svom središtu, koja se širi prema drugim ćelijama konstantnom brzinom, koristeći resurse s novih planeta za daljnje širenje. Koristili su tri različita modela svemira: statični, materijski dominiran i dominiran tamnom materijom. Prema standardnom modelu kozmologije, do prije otprilike 9.8 milijardi godina, svemir je bio dominiran materijom.
Jasno je da, unatoč tome što će civilizacije u svemiru dominiranom tamnom materijom moći doseći sve manje planeta s vremenom, one su i dalje bile u stanju kolonizirati dostupni svemir unutar razumnog vremenskog okvira. Kako se svemir širi, udaljenost između nas i drugih zvijezda raste, smanjujući naš vidljivi svemir.
Zaključak: Što nas čeka u svemiru?
Dok se suočavamo s pitanjem kolonizacije, istraživanje sugerira da možda izvanzemaljci još nisu kolonizirali galaksiju i da su u fazi sporog širenja. Ne bismo trebali brinuti zbog nedostatka kontakta do sada. Kada se događaji počnu kretati brže, potencijalni kontakt s izvanzemaljskim životom postaje mnogo vjerojatniji. Ovi uvodna i posljednja razmišljanja ostavljaju nas s pitanjem: Što nas još čeka među zvijezdama?
