Otkriće Palaeolitičkih Crteža u Njemačkoj: Rani Tragovi Ribe i Ribolovne Tehnologije
Na jednom od najstarijih nalazišta u Njemačkoj, arheolozi su otkrili seriju drevnih crteža koji prikazuju ribu uhvaćenu u mreže. Ova otkrića sugeriraju da bi korištenje ribolovnih tehnologija moglo biti starije nego što se do sada mislilo. Crteži, urezani u kamenim pločama, datiraju se na 15.800 godina unatrag i dio su opsežne zbirke umjetničkih djela pronađenih u prek prerehistorijskom kampu u Gönnersdorfu.
Detalji Otkrića
Na ovom mjestu pronađeno je ukupno 406 ukrašenih škriljevaca, a iako su ranije svi ovi nalazi temeljito proučavani, riblji motivi dosad nisu dobili zasluženu pažnju. Međutim, korištenjem naprednih tehnologija slikanja poput Reflectance Transformation Imaging (RTI), autori novog istraživanja uspjeli su identificirati osam pločica s motivima ribe u mrežama.
Umjetnički Proces i Značenje
Istraživači opisuju shematske crteže kao one u kojima “središnje mjesto riba unutar mrežnih linija koje ih jasno prekrivaju sugerira da te mreže predstavljaju oblik kontejnera – mrežu ili zamku – u koju su ribe uhvaćene.” Ovaj specifični redoslijed, gdje su najprije urezani motivi ribe, a zatim mrežne linije, naglašava namjernu umjetničku obradu koja sugerira da su u početku ribe plivale slobodno, ali su potom uhvaćene pomoću mreža. Upravo ta saznanja navode autore da zaključe kako urezani motivi nisu samo prikazi riba, već i koncept ribolova kao dinamične aktivnosti.
Fokus na Ribolov, a ne na Ribe
Ova pretpostavka podržava podatak da se nesretne ribe prikazane u crtežima značajno razlikuju od drugih prikaza divljih životinja iz kamenog doba pronađenih u Gönnersdorfu. Nasuprot “detailed and naturalistic depictions of other animal species,” ribe su “karakterizirane apstraktnim i minimalističkim pristupom,” što sugerira da su drevni umjetnici više bili usmjereni na ribolov nego na same ribe.
Paleoarheološke Dokaze i Tehnologiju
Osim toga, istraživači ističu da su u Gönnersdorfu pronađeni ostaci riba, što ukazuje na to da su prehistorički stanovnici zanimali se slasnim morskim jelima. Pitanja kako su ovi obroci mogli biti nabavljeni dovode autore do zaključka da bi “mreže najvjerojatnije bile idealna oprema za hvatanje većih količina ribe tijekom migracijskih razdoblja.”
Dokazi o Tekstilu i Ribolovnim Mrežama
Još jedan važan dokaz dolazi iz ukrašenih figurica koje prikazuju odjevene likove, što sugerira da su palaeolitički umjetnici već imali pristup tekstilu tijekom Magdalenijskog razdoblja, koje je trajalo od 17.000 do 12.000 godina unatrag. Takve tkanine mogli su se proizvoditi od vlaknastih biljaka poput mlijeka ili koprive te su mogle poslužiti za izradu ribolovnih mreža.
Zaključak
Uzimajući sve ove različite dokaze u obzir, autori istraživanja kažu da “prisustvo ribljih ostataka u Gönnersdorfu, dokazi o proizvodnji i korištenju tekstila, zajedno s prikazima riba unutar mreža na osam urezanih pločica, pružaju prve nedvosmislene dokaze o mrežnom ribolovu u kontekstu Magdalenijskog razdoblja.” Ovo otkriće, objavljeno u časopisu PLOS ONE, otvara nova istraživačka pitanja o preistorijskom životu i ribolovnim praksama kroz povijest.
